Ljekari kažu da su četrdesete vrijeme za provjeru krvnog pritiska, holesterola, težine i tjelesne aktivnosti—i vrijeme za planiranje strategija za sprečavanje bolesti.
Za gotovo sve žene, 40-e će biti posljednja decenija njihovog života s menstruacijom, a to je činjenica koja može imati dalekosežne implikacije na zdravstvene rizike s kojima će se suočiti u nadolazećim decenijama, piše National Geographic.
U četrdesetima također počinju rasti rizici od kardiovaskularnih bolesti i raka, pa su to ključne godine da procijenite svoje trenutno zdravlje i napravite promjene kako biste ga poboljšali gdje god je to moguće, kaže Stacey Rosen, kardiologinja u Northwell Healthu u New Yorku.
“Ovo vrijeme je važno za optimiziranje krvnog pritiska, holesterola, težine, tjelesne aktivnosti—svega toga—jer iskreno, kad jednom prođete kroz menopauzu, neke stvari postanu teže i kompliciranije i više toga je na kocki. Četrdesete su decenija za ozbiljno planiranje i jačanje preventivnih mogućnosti”, rekla je Rosen.
Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti kod žena, a osam od 10 žena u dobi od 40 do 60 godina ima barem jedan faktor rizika za srčanu bolest. Stare i provjerene metode za smanjenje rizika i dalje su zdrava prehrana i redovna tjelesna aktivnost, idealno najmanje 150 minuta sedmično umjerene do intenzivne aerobne aktivnosti i dva dana vježbi snage.
Prevencija
Tjelovježba i zdrava prehrana su načini pomoću kojih se može smanjiti i rizik od raka koji počinje baš rasti kod žena u 40-ima. Zbog toga u ovoj deceniji u vaše preventivne ljekarske preglede uključite i dva nova pregleda za rano otkrivanje raka.
Rizik od raka počinje postepeno rasti u 40-ima, tako da bi žene trebale nastaviti s probirima za rak grlića maternice svake tri do pet godina, ali će započeti i s drugim probirima za rak. Ženama se preporučuje da se počnu testirati na dva najveća raka ubojice žena: kolorektalni rak i rak dojke.
Radna grupa je 2021. godine počela preporučivati ženama s prosječnim rizikom da se prvi put podvrgnu probiru raka debelog crijeva u dobi od 45 godina. U idealnom slučaju to bi trebala biti kolonoskopija — zlatni standard za prevenciju raka debelog crijeva, koju je potrebno ponavljati svakih 10 godina.
“Vjerovatno se 90 posto smrti od raka debelog crijeva može spriječiti pravovremenim pregledom i kolonoskopijom. To je zato što se kolonoskopijom ne traži samo rak; također se otkrivaju i uklanjaju polipi koji mogu prerasti u rak”, kaže Rajeev Jain, gastroenterolog u Texas Digestive Consultants u Dallasu.
Postoje i druge opcije za probir raka debelog crijeva, uključujući test stolice svake godine, DNK test stolice svake jedne do tri godine (iako oni imaju veću stopu lažno pozitivnih rezultata) i druge vrste slikovnih testova svakih pet godina.
Oni se mogu činiti boljim izborom jer nisu invazivni kao kolonoskopija koja zahtijeva i pripremu prije samog postupka. No, Jain govori svojim pacijentima neka samo uporede kolonoskopiju s alternativom hemoterapije i operacije ako se razvije kolorektalni rak. Neinvazivni testovi mogu dijagnosticirati samo postojeći rak, dok ga kolonoskopija može i dijagnosticirati i spriječiti. “Ako želite spriječiti rak, izaberite visokokvalitetnu kolonoskopiju s uklanjanjem polipa”, kaže Jain.
Preporuke o tome kada bi žene trebale obaviti prvu mamografiju i koliko često, mijenjale su se mnogo puta tokom godina. Najveći razlog za to je što se preporuke mijenjaju skupljanjem više dokaza kako bi se dobila jasnija slika o ravnoteži koristi i štete probira.
USPSTF je upravo ponovno ažurirao svoje savjete kako bi preporučio ženama da prvu mamografiju obave u dobi od 40 godina, a nakon toga bi trebale ići na pregled svake dvije godine.
Joann Elmore, doktorica interne medicine na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu, koja se specijalizirala za proučavanje otkrivanja raka, kaže da je važno razumjeti da probiri za rak osim koristi imaju i štetu. “Osim neugodnosti samog postupka, te štete uključuju rizik od lažno pozitivnih rezultata, gdje test može reći da imate rak, a na kraju ga nemate, ali zbog toga morate na niz mnogih dodatnih testova”, kaže Elmore .
Ne želi odvratiti žene od pregleda, ali sugerira ženama s prosječnim rizikom od raka da ne traže više pregleda nego što im je potrebno i da budu svjesne da su lažno pozitivni rezultati česti. “Kod raka dojke, jedna od 10 mamografija imat će abnormalnost i žena će biti pozvana na dodatno testiranje. Ovo je dio procesa provjere i nemojte se previše šokirati kada vas pozovu”, kaže Elmore.
Jedan od načina smanjenja vjerovatnosti lažno pozitivnih rezultata jest da napravite 3D mamografiju (tomosintezu) jer ona daje puno više informacija, kaže Elmore.
Iako mnoge žene i u svojim 40-ima ostaju trudne i rađaju djecu, većina će tu priču završiti u tridesetima. Ako ste sve ovo vrijeme uspjeli zadržati istog ginekologa, nadamo se da ste s njim izgradili čvrst odnos. To znači da ga možete zamoliti da vam pomogne u poboljšanju vašeg zdravlja općenito i u pripremi za sve ono što dolazi s perimenopauzom, periodom koje vodi do menopauze, a tokom kojeg tijelo postepeno proizvodi manje estrogena i žene počinju imati manje mjesečnica.
Bilo bi dobro posvetiti se i psihičkom zdravlju te provjeriti patite li od depresije, tjeskobe, pretjeranog stresa ili drugih psihičkih poremećaja.
Metaboličko i zdravlje srca
Četrdesete su također vrijeme za procjenu ako ste imali nepovoljne ishode trudnoće, kao što su gestacijski dijabetes, preeklampsija ili hipertenzivni poremećaji trudnoće, prijevremeni porod, poremećaje raspoloženja povezane s trudnoćom (kao što je postporođajna depresija) ili ponovljene gubitke fetusa. Sve to može povećati vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa biste trebali biti oprezniji u pogledu krvnog pritiska, šećera u krvi i holesterola.
Vaš krvni pritisak treba testirati najmanje svake dvije godine ako ostane ispod 120/80, ali ako razvijete visoki krvni pritisak, onda su potrebni godišnji pregledi. Slično tome, provjere holesterola trebaju se provoditi svakih pet godina osim ako su vrijednosti iznad normale, u tom slučaju trebat ćete češće pretrage. Provjere za dijabetes trebali ste započeti u svojim 30-ima pa nastavite to činiti i dalje.
Neke žene u svojim 40-ima mogu razviti probleme sa štitnjačom, kaže Jill Rabin, ginekologinja u Northwell Healthu u New Yorku. Iako to niko službeno ne preporučuje, Rabin kaže da je mudro razmotriti odlazak u laboratorije kako bi se utvrdio nivo TSH i slobodnog T4. Ovi hormoni pomažu regulirati metabolizam i druge tjelesne funkcije, a njihov nivo može biti pokazatelj koliko dobro štitnjača funkcionira.
Ako razvijete simptome pretjeranog ili slabog rada štitnjače, razgovarajte sa svojim ljekarom da vas uputi na laboratorijske pretrage štitnjače ili endokrinologu. Simptomi pretjeranog rada štitnjače ili hipertireoze uključuju neobjašnjiv gubitak težine, ubrzan rad srca, pretjerano znojenje ili nepodnošljivost topline, oticanje vrata, drhtanje ruku, slabost mišića, poteškoće sa spavanjem i nervozu ili razdražljivost. Hipotireoza, smanjeni rad štitnjače, uključuje simptome kao što su umor, debljanje, nepodnošljivost hladnoće, bolovi u zglobovima ili mišićima, suha koža, prorijeđena kosa, simptomi depresije i usporen rad srca.
Briga o očima, zubima i koži
U dobi od 40 godina sve žene bi trebale obaviti i osnovni oftalmološki pregled i ako je potrebno, ponoviti ga na temelju onoga što otkriva, vaše porodične historije i vaših simptoma.
Nastavite s redovnim čišćenjem zubnog kamenca dva puta godišnje, ili možda češće ako ne vodite redovnu brigu o svom oralnom zdravlju (kao što je čišćenje koncem).
Mnoge će žene početi primjećivati promjene na svojoj koži u svojim četrdesetima, uključujući početak razvoja sitnih i dinamičnih bora, onih koje nastaju zbog ponovljenih izraza lica, kaže April Armstrong, dermatologinja sa Univerziteta California u Los Angelesu.
“U 40-ima počinjete primjećivati vidljiv pad elastičnosti i vlažnosti vaše kože, pa ćete primijetiti da je koža suša i počinje biti malo tanja”, kaže Armstrong.
“Ne postoji univerzalna preporuka za svakoga da ide na pregled za rak kože u četrdesetima”, kaže Armstrong, ali savjetuje oprez onima koji imaju čimbenike rizika od raka kože, kao što je historija dugotrajnog izlaganja suncu ili korištenje solarija te onima koji imaju porodičnu historiju melanoma ili nemelanomskih karcinoma kože. Ona potiče žene na samopregled svih sumnjivih madeža ili diskoloracija.
Armstrong također preporučuje ženama da u svoju rutinu njege kože uključe retinol ili, u idealnom slučaju, retinoid kako bi ublažile učinke oštećenja kože od sunca. Ali kao i uvijek, najvažniji dio njege kože je zaštita od sunca, uključujući redovnu upotrebu kreme za sunčanje. Čak i ako vaša podloga za šminku sadrži kremu za sunčanje, ona često sadrži filtre koji propuštaju zrake, stoga Armstrong preporučuje da ispod stavite običnu kremu za sunčanje, a zatim na nju nanesete šminku.
Vakcine
Konačno, važno je da ne zanemarite priliku da izbjegnete zarazne bolesti koje se mogu spriječiti pravovremenim vakcinisanjem. Nastavite s godišnjim vakcinisanjem protiv gripe kako biste smanjili rizik od komplikacija i hospitalizacije zbog ovih bolesti. Ove su vakcine posebno važna za one s određenim faktorima rizika, poput pretilosti ili visokog krvnog protiska, ali čak i sredovječne osobe bez zdravstvenih problema mogu završiti u bolnici zbog gripe.
Četrdesete su također posljednja prilika za žene da dobiju vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV) kako bi se smanjio rizik od infekcija od devet sojeva HPV-a koji uzrokuju gotovo sve vrste raka vrata maternice te mnoge vrste raka vulve, vagine, anusa i usne šupljine. Stope raka grlića maternice rastu kod žena u dobi od 30 do 44 godine, a žene mogu dobiti vakcinu protiv HPV-a do 45. godine.
