BIH JE SIGURNA?! Zašto Hrvatska ubrzano priprema skloništa za stanovništvo

Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9, 5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u Izvješću.

Više od tri četvrtine skloništa, njih 1 637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada.

Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa, od čega ih je 170 dano na korištenje, piše Hina.

Kao primjer dobre prakse, Revizija je navela Finsku, koja uz Švicarsku, ima najviše izgrađenih skloništa u Europi. Njena javna skloništa mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, pak, kažu da svaka građevina veća od 1 000 četvornih metara mora imati sklonište.

Hrvatska je, otkriva Izvješće, miljama daleko od finskog standarda, ona ne zna broj, ni stanje svojih skloništa, njeni zakoni ne definiraju što se misli pod javnim skloništem. Još koncem 1998. općinama i gradovima ukinuta je obveza gradnje javnih skloništa, a kasnije i obveza investitorima da pri gradnji stambenih i poslovnih zgrada, grade i skloništa. Još kasnije, investitorima koji iz određenih razloga nisu bili obvezni graditi sklonište, ukinuta je i obveza da na to ime plate doprinos za njegovu izgradnju.

Revizija je utvrdila i da je Zakon o sustavu civilne zaštite, koji je na snagu stupio 2015., propisao da općine i gradovi preuzimaju upravljanje i održavanje javnih skloništa na svom području, no nije utvrdio što se podrazumijeva pod javnim skloništem.

Prema prikupljenim podacima iz rujna 2023., Hrvatska ima 2 040 skloništa za građane, s kapacitetom za 367 965 osoba što je 9,5 posto od ukupnog stanovništva prema popisu iz 2021. godine.

Ta se skloništa nalaze u 100 gradova i općina, 2007 ih je u 77 gradova, a 33 skloništa su na području 23 općine.

Uzme li se u obzir da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova, proistječe da 405 općina i 50 gradova, nemaju skloništa.

Najveći broj skloništa za građane je u Zagrebu, njih 1.055, što je 51,7 posto ukupnih skloništa u Hrvatskoj.

Nakon detaljne analize stanja i upravljanja skloništima, Revizija je ocijenila da od 14 najvećih gradova njih sedam djelomično učinkovito upravlja i koristi skloništa za građane, a drugih sedam to radi učinkovito, ali nužna su im određena poboljšanja.

Revizija je u upravljanju i korištenju skloništa utvrdila niz propusta i nepravilnosti, pa je izdala 158 naloga i preporuka za njihovo uklanjanje. Uz ostalo, preporučila je detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova, ažuriranje evidencije skloništa, objavu informacija o njima na mrežnim stranicama gradova, kao i o aktivnostima za zaštitu i spašavanje građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja.