Đukanović oštro napao “Srpsku pravoslavnu crkvu”: Oni su kriminalizovana paravojna struktura

Đukanović je rekao da je SPC na pogrešnom putu i dodao da se ona tako ne ponaša samo na ovim prostorima, već i na prostoru globalnog pravoslavlja.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović oštro je kritikovao Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) navodeći da to nije nikakva vjerska organizacija, već da je reč o kriminalizovanoj i paravojnoj strukturi, koja je zaklonjena vjerom ljudi u Boga.

„Ona zloupotrebljavajući njihova čista uvjerenja služi najmračnijim ideologijama sadašnjice. Ono što danas radi Kremlj, kroz reviziju istorije i povratak u doba Hladnog rata, uz način na koji to radi uz izazivanje kriza, pa i na Balkanu, otvarajući velikosrpskom nacionalizmu iluziju da će vratiti Kosovo, a pride da dobije i Crnu Goru, Rusija time danas pravi ozbiljan haos. I to uz pomoć implementacionih agencija kakva je SPC“, rekao je Đukanović u intervjuu za Gradsku TV.

On je rekao da je SPC zato daleko od vjerske organizacije, i navodeći da poštuje vjerska osećanja ljudi, upozorio „svakog čovjeka da mu između njega i Boga nije potreban posrednik, a posebno tako izvitoperen posrednik kakva je SPC“.

„A ona će se naći na tapetu odgovornosti za mnoga zlodjela koja su se dogodila na području bivše Jugoslavije u posljednjih 30 godina“, kazao je on i ocijenio da SPC u vremenu ovakvih poremećaja izgleda moćno, ali sve je to, kako je rekao, „na jako staklenim nogama“.

 

Đukanović je rekao da je SPC na pogrešnom putu i dodao da se ona tako ne ponaša samo na ovim prostorima, već i na prostoru globalnog pravoslavlja.

Komentarišući ulogu SPC u Crnoj Gori, Đukanović je rekao da iako može izgledati paradoksalno, istina je da je zahvaljujući autoritetu preminulog mitropolita Amfilohija više uvažavana autonomija pravoslavne crkve u Crnoj Gori, nego nakon njegove smrti.

„On je uspio da isposluje posle referenduma tri elementa autonomije: da se crkva u dokumentima Crkve Srbije zove Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, da ima svoj Episkopski savjet i da on ima titulu arhiepiskopa, što je autentično samo za autokefalne crkve“, ocijenio je Đukanović.

Dodao je da je pokušao da podstakne mitropolita Amfilohija da idu dalje u tome i da kroz razgovore sa državnom Srbije i njenom crkvom razgovaraju o autonomiji i obnovi autokefalnosti crnogorske crkve.

„Nije želio to da prihvati. Smatrao je da je to što je ostvareno dovoljno. Nažalost, pokazalo se da su moje zebnje bile tačne. Nije prošlo mnogo nakon njegove smrti da Crkva Srbije ta tri elementa prividne autonomije Pravoslavne crkve Crne Gore ukine“, naglasio je Đukanović.

Onaj ko je na krivom putu, kao što je Crkva Srbije, završiće, navodi Đukanović, „u provaliji“.

„Nema nikakve budućnosti za tu ulogu takve organizacije. Jer nije riječ o vjerskom djelovanju, već o nacionalističkom i paramilitarnom djelovanju, problemu koji se na širim prostorima prepoznaje kao politički problem Zapadnog Balkana“, naglasio je Đukanović.

Đukanović je rekao da je teško razumjeti da zapadni partneri nisu pravilnije pročitali karakter crkvenih protesta od početka 2020. godine do danas.

„Vjerujem da je i u njihovom interesu da Crna Gora bude stabilna i nastavi da usvaja evropski sistem vrijednosti. Mislim da je riječ o nedovoljnoj posvećenosti tom pitanju, površnosti, tretmanu vrlo specifičnog balkanskog problema kroz prizmu gledanja univerzalnih demokratskih problema i borbe protiv korupcije“, rekao je crnogorski predsjednik.

Izrazio je mišljenje da su zapadni partneri u tom periodu bili zaokupljeni drugim pitanjima, važnijim nego što je Balkan i da su „drugim, trećim ešalonom ostvarivali monitoring u odnosu na Zapadni Balkan“.

On je kazao da nije imao informacije da se pripremala oružana pobuna na izborima 2020. godine, i naglasio da bi ti ljudi koji su pripremali državnu pobunu bili uhapšeni da je bilo takvih podataka.

„Svejedno da li su u mantijama, odjelima ili trenerkama. Da li bi se u Crnoj Gori dogodilo neko veliko zlo i da li bi se dogodila oružana pobuna da je pobijedio DPS? Ne bi, kao što se nije dogodilo ništa ni 2016. godine bez obzira što je iza velikog pokušaja državnog udara stajala Rusija i logistika Srbije. Kao što se ništa nije dogodilo ni kada smo priznali Kosovo, kao što se nije desilo ni 2015. godine – zato što je na čelu države bila ozbiljna struktura vlasti koja je osnovni posao zaštiute nacionalnih interesa odgovorno izvršavala“, rekao je Đukanović.

Fokus