NOVI UDAR NA GRAĐANE
Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj ko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma, naveo je Šešić, vlasnik jedne mesnice
FOTO: ILUSTRACIJA
Brojna poskupljenja svakodnevno pritišću osiromašene kućne proračune. Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini uticali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i cijene mesa, koja je porasla i do 30 posto.
U Vanjskotrgovinskoj komori najavljuju nestašicu svinjskog i junećeg mesa, s ozbirom na to da domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto bosanskohercegovačkog tržišta.
Zbog toga su u mesnicama vrtoglave cijene. Tako kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,5 maraka, a svinjskog 10, a pilećih krilaca 13 maraka. Vlasnik mesnice kaže da je pandemija najveći uzrok rasta cijena mesa, ali i prošlogodišnja suša, piše BHRT.
– Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj ko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma. Od nove godine najviše su otišla junetina za 20 odsto su otišle cijene žive stoke – kaže Lazo Šešić, vlasnik mesnice.
Novo stezanje kaiša
Ponovo su građani ti koji plaćaju najveći ceh u lancu poskupljenja. Prinuđeni su na novo stezanje kaiša i smanjenje gramaže prilikom kupovine.
Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata uzrokovalo je i rast cijena naročito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan domaći stočni fond zbog izostatanka podsticaja za poljoprivredne proizvođače, ali i zabrana izvoza mesa u pojedinim evropskim zemljama.
– Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi da smatraju velikim luksuzom – naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Proizvodi se dovoljno pilećeg mesa
U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine napominju da proizvodimo dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa.
– Mi imamo 35 posto domaću proizvodnju. Direktno smo zavisni od uvoza. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice, jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz – navodi Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izostanak podsticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 odsto mesa za potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati, prenosi BHRT.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.