Blaže kliničke slike i rast stope prenosa su znakovi. Ako ne bude novih mutacija, možemo se nadati početku kraja pandemije, kaže dr. Kurtagić-Pepić
U Bosni i Hercegovini trenutno je dominantan omikron soj koronavirusa, a do prije tri-četiri sedmice to je još bio delta soj. U slučaju kada imamo dobru cijepnu zastupljenost, konkretno u Kantonu Sarajevo oko 70 posto, u situaciji kada se radi o osobama koje su imunizirane, prenos ide prilično brzo, ali sa potpuno blažom kliničkom slikom, naglašava za Oslobođenje dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo KS-a.
Oružje zaštite
Ističe da, ako se izuzmu komorbiditeti, odnosno pridružene bolesti, to bi trebalo da bude znak pojačane virulencije. Smanjena patogenost znači pojačan prenos bolesti i kada se veliki broj osoba zarazi, a ima kliničku sliku koja je nešto blaža, to ukazuje da virus postepeno slabi i da i kod nas i u okruženju epidemiološka situacija poprima blažu formu. Trenutni podaci govore da se unutar delta i omikron soja javljaju neki podsojevi, mutacije.
– Međutim, još se ne može govoriti o novom soju, nego se radi o podsojevima. Poznato je da se virusi promjenom domaćina, odnosno organizma domaćina prilagođavaju, prinuđeni su da bi opstali da se prilagode i to izaziva mutacije, kada virus svoje osobine počinje da mijenja, pojašnjava dr. Kurtagić-Pepić i dodaje da njegova dominantnost znači da sada imamo slabljenje virusa.
– Alfa, beta i delta soj SARS-CoV-2 su pokazivali rapidni rast u smislu povećanja stope obolijevanja i stope smrtnosti. Tada nismo imali vakcinu kao sredstvo, kao oružje zaštite. Do Nove godine imamo situaciju da je broj imuniziranih mnogo veći, puno se saznalo o samom virusu i mogućnosti zaštite. Bilo je mnogo ljudi koji su preležali virus, osim vještačkog, imali su mogućnost da stvore prirodni imunitet, a onda se i prokuženost povećavala. Kao rezultat promjene, nakon što je svijet opkružio dva, odnosno tri puta, svjedoci smo da koronavirus polako slabi u ovoj sada varijanti omikron, a kako će se dalje ponašati, vidjećemo, naglašava naša sagovornica.
Treća godina
Poučeni ranijim iskustvima, primjera radi, prije stotinu godina španskom groznicom koja je trajala tri i po godine, s posljednjom pandemijom u Evropi već ulazimo u treću godinu.
– Nadati se, s obzirom na stopu imunizacije, da će se virus eventualno povući i da možemo govoriti o kraju pandemije. Slabljenje kliničke slike, odnosno blaže kliničke slike i povećanje stope prijenosa, odnosno transmisije, predstavljaju znakove slabljenja virusa. Ako se ne dese neke nove mutacije, nadamo se da bi ovo mogao biti početak kraja ove pandemije. To su naše želje, ustvrdila je dr. Kurtagić-Pepić.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.