Gdje su Bosanci u ovim pregovorima? Palmer i Eichhorst izbjegavaju kontakt s građanima

Azra Zornić, Bosanka za koju je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio da je diskriminirana u izbornom procesu zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od konsitutivnih naroda, poslala je pismo međunarodnom izaslaniku za pregovore o izbornom zakonu u BiH Matthewu Palmeru.

Upitala je “gdje su Bosanci u ovim pregovorima”.

“Ovaj put nije bilo nikakve reakcije od gospodina Palmera, niti Eichhorst, jer ih oboje pominjem u tom mom obraćanju. Oni izbjegavaju razgovor s građanima BiH, jer to nije u skladu s njihovom misijom koju su sebi ovdje zacrtali u BiH. Moje mišljenje je da su oni izlobirani od HDZ-a, Republike Hrvatske i da kontaktiraju samo s onim stranama koje podržavaju etnonacionalističke podjele i raspad ove zemlje. Zato mislim da oni neće uzeti u obzir građanski, civilni sektor i pitati nas za mišljenje”, kaže Zornić i dodaje:

“Svi razgovori u Neumu nemaju nikakvo pravno utemeljene i svi razgovori koji se vode izvan institucija BiH su neprihvatljivi i za mene lično predstavljaju neku vrstu kafanskog sijela, minder politike i tome slično. U Neumu neće biti niti jedan predstavnik građanske opcije, neće biti niti kvalitetne opozicije i ti pregovori su po meni, kako bi rekli u žargonu jalov posao.”

Komentirala je Dodikove poteze kazavši kako on time “utire sebi put kraja svoje političke karijere”.

“Ovo će se reflektovati prvenstveno na njega samog, a pogotovo ne na BiH i nas građane. Nas je dovoljno. Mi smo svi građani BiH, ovih koji se etnički izjašnjavaju sve je manje, a sve više se prihvata termin građanski. Građanski ustav, prava i građanska jednakost”, kaže Zornić.

Istakla je kako je obaveza Bosne i Hercegovine i njenih vlasti da implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava

“Našim političarima trenutnim odgovara da spominju samo presudu Sejdić-Finci, jer se ta prednost odnosi na prava nacionalnih manjina u BiH, kojih imamo 17 u BiH. Međutim moja presuda, presuda Zornić, je najvažnija, ne zato što je moja, nego zato što predviđa prava svih građana BiH u punom kapacitetu. Samo su građani nosioci tzv. konstitutivnosti. Etničke grupe ne mogu imati primat nad građanskim u skladu s Evropskom konvencijom koja štiti individualna prava, a ne prava kolektiviteta. Svi kolektiviteti koji se osjećaju ugroženim, ja ih pozivam neka se obrate Evropskom sudu za ljudska prava, neka prođu postupak i ako tada dokažu da su ugroženi, ja ću to prihvatiti kao legalista”, ističe Zornić.

Govoreći o “legitimnom izboru Hrvata za člana Predsjedništva BiH”, na čemu insistira HDZ, Zornić je kazala kako je to “u suprotnosti sa zdravom pameću”.

” Već je i visoki predstavnim i mnogi prije mene su rekli da gospodin Čović želi takav izborni zakon koji će mu osigurati doživotno mjesto člana Predsjedništva BiH. Dozvolite mi da citiram gospodina Zvonku Jurišića, predsjednika HSP-a. Dakle, nije gospodin Čović jedini koji predstavlja hrvatski narod. Imamo mi tu mnoge druge. Citirat ću gospodina Jurišića. Na proteklim općim izborima HDZ nikada više vlasti nije imao kao od 2018. i jako dobro se dogovara o podjeli tog kolača s SDA. Ako ste vi u stanju blokirati formiranje federalne Vlade, ako ste u stanju blokirati izbor ustavnih sudaca, teško je objasniti nekome da ste majorizirani. I još ću dodati, Krešimir Zubak se također izjasnio i rekao da Dragan Čović prvo štiti svoje interese, a tek onda spominje hrvatski narod”, ističe Zornić i dodaje:

“Kada sam se obratila Evropskom sudu za ljudska prva 2005. godine, politička situacija je bila daleko manje turbulentna nego danas. Ali sam već tada prepoznala o čemu se radi i kuda voli takva politika. Odlučila sam tada da dam svoj mali doprinos u borbi za svoju jedinu domovinu. Ja rezervne nemam. Nemam ništa protiv bilo kojeg naroda, ja samo tražim građansku državu Bosnu i Hercegovinu, s jednakim pravima za svakog pojedinca u ovoj zemlji. Vjerujem da ću dočekati, sigurna sam, ne znam da li ću lično dočekati, ali Bosna i Hercegovina će dobiti građanski ustav. Poslije izbora kada građani dijaspore i domovine daju svoj glas strankama koje su prograđanske. Nakon toga ćemo imati sasvim dovoljno ruku u institucijama sistema da izglasamo i donesemo građanski ustav. Tek onda možemo, ako bude potrebe, razgovarati i o Izbornom zakonu i o svim drugim pitanjima.”