Da li su ispunjena OBEĆANJA koja su nam davali za 2021. godinu?

Oporavak ekonomije i dolazak turista nakon masovne vakcinacije

Kada je krajem novembra 2020. godine predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao u programu O kanala, dao je rokove kada će turisti u velikom broju ponovo doći u našu zemlju, a što bi utjecalo na poboljšanje ekonomskih prilika u BiH.

Dolazi vakcina – januar, februar, mart. Razmahaće se ponovo ekonomija razvijenih zemalja koje konzumiraju naše proizvode iz Bosne i Hercegovine. Otvorit će se granice. Doći će turisti ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Čekajmo taj april iduće godine, obećavam da to neće biti 1. april, nego mjesec april u kojem će to, ako Bog da, da krene na bolje.

Bakir Izetbegović, 26.11.2020.

Prve doze vakcina putem programa COVAX u BiH su stigle krajem marta 2021. godine, ali smo još uvijek bili daleko od masovne vakcinacije. Do tada smo se oslanjali na donacije koje su stizale kako bi zdravstveni radnici bili vakcinisani. Za to vrijeme, građani i građanke BiH su u velikom broju išli/e u Srbiju po svoju vakcinu. Masovno vakcinisanje, bez obzira na godine, počelo je tek u augustu 2021. godine.

U aprilu nije krenulo nabolje. Naime, 2.4.2021. godine u BiH je zabilježen rekordan broj zaraženih osoba u jednom danu od kako je počela pandemija, njih čak 2.154.

Što se tiče turizma, prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, za period do oktobra 2021. godine, broj posjeta i noćenja veći je u odnosu na 2020. godinu. Međutim, ako podatke uporedimo sa istim periodom 2019. godine, broj stranih turista je za 2,5 puta manji u 2021. godini, a ostvareno je duplo manje noćenja.

Iako statistike pokazuju da je, u odnosu na 2020. godinu, do oktobra 2021. godine rasla industrijska proizvodnja, te da je rastao i iznos prikupljenih indirektnih poreza, u godini od koje se opraštamo rasle su i cijene osnovnih životnih namirnica, porasla je cijena električne energije za privrednike, rudari su štrajkovali, a u BiH je vakcinisano oko 26% stanovništva.

Izmjene Izbornog zakona BiH

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, nakon susreta sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovim u novembru 2020. godine, ponovio je svoje uobičajeno obećanje o izmjenama Izbornog zakona BiH koje, kako je Istinomjer detaljno pisao, daje već devet godina.

Već smo definirali rok, prvih pola naredne godine kao neizborne godine da te promjene napravimo.

Dragan Čović, 15.11.2020.

Nakon prve polovine 2021. godine, Čović je “pomjerio” rok za donošenje Izbornog zakona za kraj 2021.

Siguran sam da ćemo ove stvari u neizbornoj godini završiti i ne želim razmišljati šta bi se desilo ako to ne uradimo, a uđemo u izbornu godinu.

Dragan Čović, 1.7.2021.

Na pragu izborne 2022. godine još uvijek nije postignut dogovor koji bi doveo do izmjena Izbornog zakona.

Kandidatski status do ljeta 2021. godine

Kada su članovi Predsjedništva BiH početkom oktobra 2021. godine boravili u radnoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, istaknuto je da, u cilju sticanja kandidatskog statusa, BiH mora raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, tada je obećao:

Ne smijemo praviti prekide i moramo se predano okrenuti poslu. Tako ćemo što prije dobiti kandidatski status na ljeto iduće godine, kako je rekao i evropski komesar Oliver Varhely.

Šefik Džaferović, 9.10.2020.

Da kandidatski status BiH za članstvo u EU do kraja 2021. godine nije moguć, jer ništa od datih obećanja nije ispunjeno, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler početkom maja 2021. godine.

Od septembra na ovamo, nakon posjete Predsjedništva Briselu, ništa se nije desilo. Priča o kandidatskom statusu, ja mogu reći sada da to može biti do kraja godine, ali kako stvari stoje, mislim da nije moguće. Vrlo otvoreno govorim, zato što ništa od obećanja nije ostvareno.

Johann Sattler, 7.5.2021.

Johann Sattler je početkom oktobra 2021. godine naglasio da je potrebno usvojiti zakonska rješenja u vezi sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, javnim nabavkama i sukobom interesa, što još uvijek nije učinjeno.

Početak gradnje autoputa Sarajevo – Beograd u BiH

U oktobru 2019. godine, predsjednici Turske i Srbije, Recep Tayyip Erdogan i Aleksandar Vučić, te Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, u Sremskoj Rači su ozvaničili početak radova na autoputu od Beograda do Sarajeva, koji bi u dva pravca dolazio u BiH, i to od Beograda preko Kuzmina – Sremske Rače, pa do Bijeljine, te u drugom pravcu od Beograda preko Požege i Užica do granice sa BiH u blizini Višegrada.

Početkom decembra 2020. godine, ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, u razgovoru za Dnevni avaz, govorio je, između ostalog, i o gradnji autoputa Sarajevo – Beograd i dionicama, koji bi se, prema njegovim riječima, trebao početi graditi u proljeće 2021. godine.

Ovo je autoput koji ide od Kuzmina, Rače, Bijeljine, Brčkog, a onda imamo problem spajanja s Tuzlom i Sarajevom. Ova trasa, koja ide od Rače preko Bijeljine, Brčkog i prema Vukosavlju, u dobroj je realizaciji. Drugi dio trase, prema Brčkom, isto tako se radi eksproprijacija i definisana je trasa, kao i od Brčkog do Vukosavlja. Dakle, na ovom dijelu puta mi ćemo imati riješene imovinskopravne odnose već početkom sljedeće godine i bit će i raspisan konkurs. Na proljeće počinje izgradnja puta koji ide od Rače prema Bijeljini.

Vojin Mitrović, 4.12.2020.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su 16. marta u Ankari potpisali sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd. Tada je navedeno da će ukupna vrijednost projekta biti oko četiri milijarde eura, koji će dijelom finansirati Republika Turska.

Na konferenciji za novinare, održanoj 28.12.2021. godine, Vojin Mitrović je saopštio da se za finansiranje brze ceste ponudila ruska agencija za osiguranje izvoznih kredita, a da bi Turska trebala izvoditi radove.

Sporazumom je definisano da finansiranje ide od Turske. Međutim nije to baš tako. U ovom trenutku, finansiranje koje je bilo predviđeno od Turske, zadatak je bio turske Vlade da obezbijedi finansiranje. Predviđeno je finansiranje od jedne ruske državne agencije. Postavljeni su uslovi, mislim da su počeli razgovori oko uslova finansiranja od strane ruske državne agencije. Ko će vraćati kredit? Pa mi.

Vojin Mitrović, 28.12.2021.

U novembru 2021. godine, Autoputevi Republike Srpske raspisali su tender vrijedan 304 miliona maraka za projektovanje i izgradnju jedne dionice autoputa Vukosavlje – Rača. Trasa autoputa, koja bi trebala ići kroz Brčko, još uvijek nije definisana.

Završetak ceste Neum – Stolac

Radovi na izgradnji posljednje dionice ceste Stolac – Neum započeli su 2020. godine, o čemu je Istinomjer pisao.

Kako je najavljeno iz Javnog preduzeća Ceste FBiH koncem 2020, konačno cestovno povezivanje Neuma sa ostatkom BiH trebalo je biti okončano 2021. godine.

Činjenice da je tunel Žaba završen i da na svim dionicama nema predah, te da situacija s koronavirusom nije utjecala na dinamiku radova, dovoljno govore da cijeli projekt ide svojim tokom. Vjerujemo da će posao na izgradnji svih dionica biti završen koncem naredne godine.

Javno preduzeće Ceste FBiH, 13.11.2020.

Već u septembru 2021. godine znalo se da ovo obećanje neće biti ispunjeno, kada je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić najavio da će nova saobraćajnica Stolac – Neum biti u potpunosti izgrađena i otvorena u proljeće 2022. godine.

Novi aerodromi u Bihaću i Trebinju

Aerodrom u Trebinju realizira se u saradnji Vlade Republike Srpske sa Vladom Srbije. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je u septembru 2020. godine najavio prve letove do kraja 2021.

Imali smo sastanke u Beogradu i Trebinju, obilazili teren i dogovorili se da se u narednom periodu krene sa realizacijom projekta, za šta je formirano 10 operativnih timova, koji će činiti više od 100 ljudi. Oni će biti svakodnevno angažovani, kako bi se ispoštovali ciljevi da aerodrom bude u funkciji do kraja 2021. godine.

Mirko Ćurić, 12.9.2020.

Međutim, ne da do kraja 2021. nisu poletjeli avioni sa ovog aerodrom, već nije počela ni njegova gradnja. Krajem novembra 2021. godine, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je da se 2022. godine očekuje početak gradnje aerodroma u Trebinju, ali i da bi bilo neozbiljno precizirati tačan datum.

Aerodrom u Bihaću je 2020. godine čekao investitora. Tokom posjete gradu na Uni, premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da je Vlada ovog entiteta u ovaj projekat već uložila 13 miliona maraka. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Smail Nuhić kazao je da bi 2021. godine trebali predati zahtjev za građevinsku saglasnost.

U roku od dvije godine se može završiti izgradnja aerodroma. Kolege iz Rima su nam dali informaciju da je ova lokacija veoma perspektivna za izgradnju objekata. Skromno smo projektirali budžet iz razloga da ne bi odbili i naše domaće investitore. Oprema nije predmet projekta, ali sve drugo jeste. Ako sve bude teklo u najboljoj mogućoj opciji, u 2023. godini je planirano da bi se mogli izvesti i prvi letovi na bihaćkom aerodromu.

Smail Nuhić, 24.6.2020.

U augustu 2021. godine, v.d. direktora JP Aerodrom Bihać Adnan Bajrić je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima potpisao memorandum o razumijevanju s predstavnicima kompanija Chemie Tech DMCC (CTD) i Emirates Gates Investment (EDI). Kako je zvanično objavljeno na službenoj stranici ovog javnog preduzeća, “ovo je znak i inicijativa našem osnivaču – obaveza da ispune obećanja.”

Ipak, do kraja 2021. godine nije izdata građevinska dozvola za gradnju aerodroma.

Početak gradnje Termo bloka 7 u TE Tuzla

U novembru 2019. godine započeli su pripremni radovi na izgradnji Termo bloka 7 u TE Tuzla. Rok za završetak tih radova bio je 12 mjeseci, koji su, prema riječima Senada Salkića, izvršnog direktora za kapitalne investicije Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, okončani. Sada, nakon pripremnih, idu glavni radovi na izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.

Mi očekujemo da gradilište kineskim partnerima bude predato u polovini januara, dakle, negdje oko 15. januara, a nešto intenzivnije radove možemo očekivati sredinom naredne godine.

Senad Salkić, 25.6.2020.

Iako je u januaru 2021. trebala početi gradnja Termo bloka 7 u Tuzli, američka kompanija General Electric otkazala je saradnju s kineskim konzorcijem koji je trebao graditi novi blok. Naime, ugovorom su tačno precizirani i podizvođači opreme koja je trebala biti ugrađena u Blok 7.

Pored problema sa izvođačem radova, Energetska zajednica (EZ) je u januaru 2021. godine uvela sankcije Bosni i Hercegovini zbog, kako su naveli, ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije. Jedan od ključnih problema za EZ jeste što je nastavljeno sa aktivnostima na izgradnji Bloka 7 u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj.

Iz Vlade FBiH kažu da se neće odustati od gradnje Bloka 7, ali kako i kada će započeti izgradnja, nije poznato.

Početak radova na tunelu Prenj na Koridoru Vc

Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić je u oktobru dao rokove za početak procedure probijanja tunela Prenj. I premijer FBiH Fadil Novalić je za kraj 2021. godine najavio početak gradnje tunela Prenj.

Finansijsku konstrukciju za taj projekat ćemo zatvoriti do kraja godine, a u novoj već raspisati i tender. Završetak je planiran za šest godina.

Denis Lasić, 21.10.2020.

Iako je najavljeno da će finansijska konstrukcija biti završena do kraja 2020. godine, to se nije desilo sve do aprila 2021. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj, te Evropska investiciona banka, osigurat će 600 miliona eura za dionicu Ovčari – Mostar sjever, koja obuhvata i 12 kilometara dug tunel Prenj. Osim navedenih finansijera, izgradnja dionice bit će finansirana i grant sredstvima Evropske unije, osiguranim u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Autoceste FBiH su 24.12.2021. godine objavile poziv za iskaz interesa za dionicu Mostar sjever – Mostar jug i za tunel Prenj. Poziv se odnosi na konsultantske usluge za izradu idejnog projekta sa elementima glavnog projekta, dok je za dionicu Mostar sjever – Mostar jug obnovljen tender za izradu glavnog i idejnog projekta.

Sve u svemu, od obećanja koja su davana jedino se na pojedinim infrastrukturnim projektima išlo naprijed.

Put ka Evropskoj uniji i donošenje Izbornog zakona i dalje su u zastoju. Ipak, to nije neočekivano, uzimajući u obzir da se pregovori vode između tri stranke koje imaju većinu u državnim institucijama, dok ti isti akteri u isto vrijeme blokiraju rad tih istih institucija. Zapaljiva retorika i često spominjanje rata nisu pomogli da u zadnjim danima 2021. godine sljedeću, 2022. godinu, dočekamo sa optimizmom.

Naš portal će i u 2022. godini nastaviti da se fokusira na promociju odgovornosti političkih partija koje participiraju u izvršnoj vlasti, kao i nosilaca javnih funkcija koji imaju odgovornost prema građanima/kama BiH. ISTINOMJER