O političko-sigurnosnoj situaciji u BiH, separatističkim težnjama manjeg bh. entiteta, regionalnoj politici i blagoj reakciji međunarodne zajednice govorio je je Đuro Kozar, vojno-politički analitičar.
Na početku razgovora naglašava da je godina na izmaku bila izrazito teška i zahtjevna za građane BiH.
– Mnogo toga je u ovoj teškoj godini ljude podsjetilo na neugodna sjećanja iz ’92. godine. Rata neće biti, jer niko nema snage za takvo nešto. Situacija je hirovita, ali mislim da će razum pobijediti i da će 2022. godini donijeti stabilnost – kazao je Kozar.
Nepovoljna politička situacija neminovno se reflektuje na ekonomiju i sve lošiji životni standard građana, ocjenjuje Kozar.
– Delikatna i složena politička situacija odražava se na ekonomiju. Sve poskupljuje, pa sada ljude plaši nestašica roba. Postavlja se pitanje ko će u ovakvu BiH investirati. Kapital traži sigurno mjesto, što BiH definitivno nije.
Komentarišući saslušanja pojedinih političara iz manjeg bh. entiteta od strane Tužilaštva BiH, Kozar ističe da je to dobar znak, ali nedovoljno efikasan.
– Ovo je definitivno udar na ustavni poredak države. Tužilaštvo BiH je krenulo u dobrom smjeru, ali veoma sporo. Dodik ne osjeća prijetnju. Mora ga se zaustaviti na svaki način, no nisam siguran da to mogu učiniti domaći organi. Čekaju se strane vojne trupe u Brčkom i pojedinim dijelovima entiteta RS. Dodiku treba reći da ovo nije ’92. godina. Ako ćeš rušiti Dejton, onda se mora praviti novi Dejton, a ne da se vraćaju nadležnosti na entitet i država ostavlja bez najvažnijih institucija. Manji bh. entitet zbog zaduženosti nije sposoban finansirati nove institucije, a kamoli navodnu vojsku entiteta. Oružane snage BiH bi morale intervenisati na transformiranje tzv. vojske entiteta RS. To bi bio čin unutrašnje agresije na državu – mišljenja je Kozar.
Dodaje da nije dobro to što Dodikov režim podržavaju evropski desničari poput Orbana i Pahora.
Ključnim smatra postizanje dogovora Bošnjaka i Hrvata, kako bi se odgovorilo na Dodikov separatizam.
– Bošnjaci i Hrvati moraju jedinstveno djelovati. Međutim, danas to ne izgleda tako. Federacija BiH bi morala biti politički snažnija, jer se samo tako može suprotstaviti bh. entitetu RS. Čović sada sa Dodikom radi protiv Bošnjaka. U pitanju je udruženost dva protiv jednog. Time u stvari kontrira zbog izmjena Izbornog zakona BiH radi formiranja treće izborne jedinice– ističe Kozar.
Govoreći o sankcijama međunarodne zajednice, Kozar je istakao da jedino SAD mogu povući konkretne poteze.
– Amerika može uvesti konkretne i drastičnije sankcije prema Dodiku. Na silu se mora uzvratiti silom. U protivnom, on će se ohrabriti. Ako osjeti prijetnju, uplašit će se i stati sa rušilačkim pohodom. Čeka se novi američki ambassador u BiH. Sigurno je da će to biti riješeno već iduće godine. Evropa je jednostavno zaokupljena sama sobom nakon odlaske Merkel – kazao je Kozar.
Dolazak NATO trupa na područje BiH, konkretno regiju Brčkog, može se postići bez bilo čijeg odobrenja.
– Nikoga ne treba pitati da NATO vojska dođe na teritorij BiH. Za to nije potrebna saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a. Možda bi to bio način da se Dodik osvijesti. Amerika je eliminisala Bin Ladena, a da neće riješiti Dodika – ocjenjuje Kozar.
Orbanovu izjavu o tome da je dva miliona muslimana u BiH prijetnja za Evropu Kozar ocjenjuje šokantnom.
– Orbanova izjava je skandalozna. Više muslimana imaju pojedine zemlje EU, poput Francuske. Dva miliona Bošnjaka nisu nikakav problem. Dodik svjesno Bošnjake naziva vjerskom odrednicom muslimani, što se dopada i Orbanu. Macron ili neki drugi evropski lider bi se trebao suprotstaviti takvoj politici. EU je razjedinjena pod pritiskom desničara, pa otuda nije bilo odlučne reakcije na Orbanove stavove – zaključio je Kozar, piše Hayat.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.