Svakodnevna zdrava ishrana i suplementacija vitaminima i mineralima je od velike važnosti u oporavku, a ne smije se zaboraviti i da boravak u prirodi, lagane vježbe i šetnje pozitivno utiču na brži oporavak i vraćanje snage mišićima na period od prije covida
Samo oni koji su prošli kroz infekciju Covid-19 znaju koliko je teško tijelu nakon preležane bolesti da se vrati u normalu, povrati snagu mišića i ojača sopstveni imuni sistem.
Upravo je ta snaga imunog sistema ključna u post-covid rehabilitaciji. Mnoga istraživanja pokazuju da balansirana ishrana koja uključuje probiotike, te mikronutrijente poput, vitamina D, A, C, cinka, selena i polifenola koji stimulišu imunitet, može, kako umanjiti rizik od COVID-19 infekcije, tako i ubrzati oporavak nakon preležane bolesti.
Nažalost, svi neophodni nutrijenti često se ne mogu obezbijediti kroz ishranu, te ih je potrebno nadoknaditi suplementima. Iz Hemofarma stižu savjeti za jačanje organizma u post-covid rehabilitaciji.
Vitamin D: Vitamin neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni sistem jeste vitamin D, a zbog svojih specifičnih funkcija mnogi ga nazivaju i hormonom. On reguliše urođeni i stečeni imunitet, te omogućava organizmu da se izbori protiv infekcija.
Deficit vitamina D se povezuje sa povećanim rizikom za infekciju, a studije su pokazale i da su osobe sa manjkom vitamina D3 imale teži oblik COVID-19.
Zbog toga Vitamin D ima veliku važnost u svim fazama infekcije, počevši od same prevencije, kroz sam tok infekcije, te u periodu oporavka nakon bolesti.
Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta sedmično je obično dovoljno za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti i pojedinim namirnicama (ribe sjevernih mora poput lososa, vitaminom D obogaćeno mlijeko i sl.). U zimskom periodu nema dovoljne sinteze vitamina D3 preko kože i potrebno ga je uzimati kroz hranu ili suplemente. Takođe, starije osobe su često u deficitu sa vitaminom D3, jer se starenjem smanjuje sposobnost organizma za sintezu vitamina D.
Dnevne preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje.
Dok se negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan, smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevnu suplementaciju u dozi od 800 do 2000 internacionalnih jedinica, u periodu od septembra do aprila zavisno od tjelesne mase. I upravo količine vitamina D3 od 1000 IJ i 2000 IJ se nalaze u Eunova duo protect D3K2 kapsulama. Starije osobe bi trebalo da uzimaju vitamin D3 tokom cijele godine. Maksimalan dnevni unos vitamina D3 je 4000 IJ, međutim u posebnim slučajevima, kod nekih oboljenja ili kad je prisutan teški deficit vitamina D3, ljekar može da preporuči uzimanje veće doze vitamina D3 u određenom vremenskom periodu. Uzimanje viših doza vitamina D3 treba uvijek da bude pod nadzorom ljekara.
Vitamin D3 ima ključnu ulogu u izgradnji kosti i tu mu značajno pomaže vitamin K2, zbog čega je korisno da se uzimaju zajedno. U posljednje vrijeme poseban interes nauke izazvao je upravo vitamin K, a pogotovo njegova forma K2. Dugo se smatralo da je uloga vitamina K2 vezana samo jačanje kosti i smanjenje kalcifikacije krvnih sudova, ali skorija istraživanja ukazuju na druge uloge i koristi, kao na primjer kod oboljelih od dijabetesa. Nekoliko studija urađenih u prethodne dvije godine su pokazale i da je nizak nivo vitamina K u organizmu povezan sa lošijim ishodima kod Covid 19 pacijenata.
Suplemetacija cinkom je važna jer cink jeste esencijalni mineral, što znači da ga naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili dodatka ishrani. Deficit cinka je povezan sa slabijim imunim odgovorom, posebno na virusne infekcije. Dokazano je da suplemetacija cinkom povećava prozvodnju ćelija koje se bore protiv infekcije, te da ispoljava i antivirusnu aktivnost.
Studije su pokazale da u slučaju korona virusa suplementacija visokim dozama cinka smanjuje trajanje simptoma infekcije. Imunocink predstavlja optimalnu kombinaciju cinka i vitamina C u jednoj tableti na dan.
Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose (obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje, zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola. Starije osobe i osobe sa više različitih oboljenja imaju povišen rizik od deficita cinka u organizmu.
Magnezijum je neophodan za stvaranje energije u organizmu, a njegov deficit može izazvati promjene u funkcionisanju nervnog i mišićnog sistema. Umor, isrpljenost i nedostatak energije postali su svakodnevnica, a posebno su izraženi kod pacijenata nakon preležane COVID-19 infekcije. Uključivanjem dnevne doze magnezijuma u svakodnevnu rutinu najlakše se može provjeriti da li se ovakve i slične tegobe javljaju zbog njegovog nedostatka. Ukoliko je to slučaj, veoma brzo će se osjetiti poboljšanje kroz dodatnu energiju, kako za svakodnevne aktivnosti, tako i za bolji san.
Poseban značaj magnezijuma osjete mišići, jer se nedostatak ovog minerala manifestuje pojavom grčeva u mišićima, a unosom dnevne doze dolazi se do brzog efekta olakšanja. Magnetrans 375, u samo jednoj kesici, dnevno obezbjedjuje 100 odsto dnevnih potreba za magnezijumom.
Svakodnevna zdrava ishrana i suplementacija vitaminima i mineralima je od velike važnosti u oporavku. Ipak, ne smije se zaboraviti da boravak u prirodi, lagane vježbe i šetnje pozitivno utiču na brži oporavak i vraćanje snage mišićima na period od prije covida.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.