Manjak uglja, usljed obustave proizvodnje, doveo je do pražnjenja depoa uglja u TE Tuzla, zbog čega iz EPBiH najavljuju mogućnost uvoza električne energije po višoj cijeni. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra da se dio energije iz izvoza treba izdvojiti za domaće potrebe.
Elektroprivreda BiH nije prihvatila prijedlog sporazuma Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja u FBiH usaglašen s Ministarstvom industrije i energetike, zbog čega je proizvodnja u svim rudnicima u sastavu koncerna i dalje obustavljena. Predsjednik Sindikata Sinan Husić je za Oslobođenje istakao da su rudari bili za socijalni dijalog od samog početka, kao i da su do 23. 11. očekivali poziv iz Vlade FBiH i EPBiH.
DJECA NAS GLEDAJU
– Kada je riječ o našim zahtjevima, insistirali smo i onaj dan protesta na realizaciji svih njih. Pozvali smo i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da objasni javnosti i rudarima iz kojih razloga generalni direktor ne može biti smijenjen i zamolili ga za saglasnost za njegovu smjenu, da spasi energetski sektor u FBiH, kao i da ostavke podnesu još neki odgovorni ljudi iz federalne Vlade. Naš prijedlog sporazuma ispunjava sve zahtjeve na način prihvatljiv za sve aktere socijalnog dijaloga. Mi smo 95 posto tačaka usaglasili s Ministarstvom, isključujući smjenu generalnog direktora Andelije, ali smo se opredijelili za strateški pristup da pozovemo odgovorne koji imaju dodirne tačke sa njegovim izborom i imenovanjem, kazao je Husić navodeći da su zbog radničkog neposluha neki rudari dobili i krivične prijave.
– Kada je energetski sektor ugrožen, direktori pojedinih rudnika poput direktora Rudnika uglja Kreka u Tuzli, umjesto da pokušaju razgovarati sa sindikatom, da budu akter socijalnog dijaloga, da zajedno tražimo rješenja, daju nalog nadležnoj službi rudnika da kreira sadržaj krivične prijave protiv predsjednika Sindikalne organizacije Zuhdije Tokića. Optužuju ga za štetu proizvedenu u Rudniku, zato što je čovjek sa radnicima, ne samo Kreke, nego i svih drugih rudnika uglja u sastavu Koncerna, na protestima štitio dostignut nivo materijalnih prava radnika, a koji je utvrđen kroz kolektivni ugovor i važeći pravilnik o radu. Pokušavaju od nas kreirati najveće neprijatelje ovog društva, kaže Husić.
Dodaje kako je sindikalistima još na početku Andelija otvoreno rekao: “Ja nisam izabran i imenovan da bih razvijao, modernizovao, zapošljavao, nego da zatvaram i otpuštam”
Međutim, nama se to činilo kao da želi pokazati neki autoritet, ističe Husić
Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikalne organizacije u Kreki, potvrdio nam je da je protiv njega pokrenut proces i da je slučaj pred nadležnim sudom.
– To je još jedna od prijetnji i pokušaja da se spriječi ono što nam je preostalo, a to je da kao sindikalni predstavnici zaštitimo rudare od bruke, sramote i javnog poniženja koje im priređuje EPBiH. Ja sam iz čestite i poštene porodice, sav radni vijek od 38 godina sam proveo u rudnicima, u neposrednoj proizvodnji. Trenutno sam prvi bagerista. Sve ovo što radim, radim u ime tih radnika i nikakva prijetnja, pogotovo od direktora Trumića, instant-direktora, koji je kriv za katastrofalnu proizvodnju u Rudniku Kreka, nikad nije bila lošija. Napravio je takve međuljudske odnose da niko nikoga ne poštuje. Isključivo je po nalogu Andelije tu i jedini je cilj da se Rudnik devastira. Doveden je da bi se smanjila i devastirala proizvodnja, a u isto vrijeme da bi se iz uglja, iz rudnika TE Stanari, dovlačio ugalj po skupljoj cijeni, kaže Tokić i dodaje kako je “spreman i poginuti, nemam šta izgubiti”.
– Imam sina koji je medicinski tehničar, uči njemački jezik i ode u januaru u Njemačku. Moje dijete je vidjelo mene i rudare da smo onu večer u Sarajevu bili kao tifusari. Nemamo mi šta tražiti, jer ovo je krupan problem, kaže Tokić.
Sve manje zaliha uglja na depoima TE Tuzle dovelo je do intenziviranja najava iz EPBiH o nužnoj kupovini električne energije na svjetskom tržištu, na kojem su cijene daleko više nego u BiH. Treba kazati i to da EPBiH u ovoj prijetećoj nestašici i dalje prodaje električnu energiju na svjetskom tržištu, po istoj cijeni po kojoj bi je morao kupovati za domaće tržište.
PLAĆANJE PENALA
Međutim, preusmjeriti određene količine električne energije sa svjetskog tržišta nije najjednostavnije, jer EPBiH mora ispoštovati ugovore potpisane sa kupcima i dostaviti ugovorene količine, inače dolazi do plaćanja penala.
– Naravno da se količina električne energije može regulisati i smanjenjem izvoza, pa da se ona preusmerava na domaće tržište. To bi valjda trebala da bude ta energetska suverenost o kojoj stalno govore ovi iz elektroprivreda. Međutim, problem je što su oni zaključili ugovore koje moraju poštovati i, prema tome, otkazivanje ili smanjenje količine znači tužbu za neispunjenje, odnosno plaćanje penala. Druga je stvar što mi nikada ne planiramo ovakve situacije, bilo kako do njih da je došlo, tako da je vrlo izvesno da će se određene količine električne energije morati uvesti, kaže nam ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Ovo znači da će EPBiH, ukoliko dođe do kupovine električne energije, istovremeno i kupovati i prodavati električnu energiju, s tim da će kupljenu električnu energiju naplatiti od stanovništva, te na taj način približno zadržati dosadašnji profit.
Iako je ovo preduzeće tržišno orijentisano, Cenić smatra da bi društvena odgovornost također morala biti ukalkulisana u računicu ovog preduzeća, ali i Vlade FBiH.
– Vlast je dužna da služi, a EPBiH je javno preduzeće, i jeste, ono mora poslovati po tržišnim principima, mora da bude profitno, ali ono ima i društvenu odgovornost. Mora je imati. Imamo mi i drugih preduzeća koja su tržišno orijentisana, pa dio profita odvajaju za ono što država ne radi. Znači da je moguće. Ovo je firma Vlade FBiH i ona mora štititi interese građana, dodala je Cenić.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
