Tanja Topić bez dlake na jeziku komentariše politička previranja u BiH.
Tanja Topić, politička analitičarka je za N1 komentarisala ozbiljnost trenutne situacije u kojoj Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, poziva na disoluciju i otcjepljenje RS te očekuje potpise na peticiji koju je pokrenuo za osporavanje odluke Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, koji je nametnuo zakon koji zabranjuje negiranje genocida.
Topić kaže da ta dešavanja liče na politiku koja podsjeća na pokvarenu gramofonsku ploču jer su scenariji identični te, kako kaže, ponavljaju se iz godine u godinu.
“Podsjetit ću da ovo nije prvi put da se zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), suspenduje rad Tužilaštva, SIPA-e i državnih institucija na teritoriji RS-a. Svi ti zaključci su uglavnom uavršili skupljejući prašinu u ladicama i nikada ih niko nij sproveo u djelo čak ni oni koji su ih inicirali, a i koji su ih isto tako usvojili”, pojasnila je.
“Dodikove prijetnje već su blaže”
Kako je kazala, Dodikove najave na početku “da će se RS otcijepiti od BiH pa šta bude” na početku su izgledale kao najava opasne krize, međutim, već danas, kako dodaje, one djeluju mnogo blaže.
“Pa tako Dodik naglašava da će se moguće rješenje ili dogovor tražiti kroz institucije BiH ili ako tako nije moguće da će se postaviti blokada. Pitanje je šta znači blokada u kontekstu bh. politike jer BiH zadnjih 10 godina funkcioniše pod blokadama i opstrukcijama. Živi zapravo životom blokade i političke stagnacije. Sasvim sam sigurna da ta blokada neće značiti povlačenje svih osoba iz RS koji su zapsoleni u državnim institucijama iz prostog razloga jer njih većina neće prihvatiti tu odluku i ugroziti sopstvenu egzistenciju”, navela je Topić.
Kontradiktorne poruke
Topić je naglasila da postoji zapravo mnogo zbunjujućih i kontradiktornih poruka i u samom iščitavanju Inzkove odluke.
“To je nešto što je jako zbunilo dobar dio građana. Zapravo, treba da se pažljivo iščita Inzkova odluka, a podsjetit ću sličan sadržaj odluke o odnosu prema negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca sadrži i Krivični zakon Republike Srbije. Druga stvar, jako je opasno i nastojalo se interpretacijom ove odluke inputirati, a to je da je visoki predstavnik zapravo nalijepio etiketu da je čitav srpski narod genocidan, a ovom odlukom se nigdje eksplicitno ne govori o Srbima. Ova odluka u zakonu se jednako odnosi na sve, dakle, Srbe, Hrvate i Bošnjake koji počine to krivično djelo i na ostale bez imenovanja i etiketiranja bilo kojeg naroda”, istakla je Topić.
Etiketiranje jednog naroda
Mišljenja je da se upalo u jednu vrstu protivrječnosti zvaničnika iz RS gdje oni, kako je dodala, uporno sami interpretacijama stavljaju etiketu kolektivitetu.
“Etiketiraju sve Srbe da su počinili genocid što ne proizilazi niti iz jedne presude Suda i zna se vrlo dobro da je krivica individualna i isto tako i odgovornost”, poručila je Topić.
