VUČIĆ ŠOKIRAN! Postaje li Srebrenica ključni uvjet Srbiji za prijem u EU?

Vodeći eurobirokrati od Aleksandra Vučića očekuju zakon kojim će se najoštrije sankcionirati i spriječiti svako negiranje genocida nad Bošnjacima, bilo od pojedinaca ili od institucija, baš kao što su Nijemci svojedobno odlučnim penalizacijama začepili usta svojim negatorima holokausta.

Nakon što je u nedavnom službenom dokumentu State Departmenta najavljeno kako će se pomno pratiti šta srbijanski i drugi regionalni političari govore o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici – te da će se takvim ponašanjem ozbiljno riskirati sankcije i plasman na američke “crne liste” – novi šok za Beograd stiže iz Brisela: Srebrenica, čini se, postaje ključni uvjet Srbiji za prijem u EU.

Kako piše Slobodna Dalmacija, vodeći eurobirokrati od Aleksandra Vučića očekuju zakon kojim će se najoštrije sankcionirati i spriječiti svako negiranje genocida nad Bošnjacima, bilo od pojedinaca ili od institucija, baš kao što su Nijemci svojedobno odlučnim penalizacijama začepili usta svojim negatorima holokausta.

Poslije nedavnih poruka Evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella da Brisel više neće mirno prihvatati negiranje genocida u Srebrenici, srbijansku političku javnost zahvatila je ozbiljna panika: tamošnji mediji zborno se zgražaju što će “srebrenička batina” biti upotrijebljena za novo ucjenjivanje Beograda u procesu eurointegracija.

Pitijski se pozivaju na svojedobno usvajanje rezolucije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu, tvrdeći kako današnji pritisci da se iznova “peru” od odgovornosti za organizirano smaknuće više od osam hiljada zarobljenih bošnjačkih muškaraca, mladića i dječaka zapravo predstavlja beskrajni mobing nad njihovom djevičanskom državom.

Srbija je usiljenu deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici donijela prije 11 godina, na inicijativu tadašnje vladajuće Demokratske stranke i tadašnjega predsjednika Borisa Tadića. Usprkos zahtjevima Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića da se u dokument uvrsti i rezolutna osuda genocida nad Bošnjacima koji je tad već bio utvrđen presudom Haaškog suda, taj prijedlog je kolektivno odbijen.

Ni za samu “uškopljenu” deklaraciju tad nisu glasali mnogi zastupnici, predvođeni radikalima i članovima stranke ondašnjeg premijera Vojislava Koštunice. Pokliči “Nož, žica, Srebrenica” ostali su tako do današnjega dana punopravan dio srbijanskog nacionalnog trijumfalizma nad pobijenima, kao i njihovog političkog mainstreama.

I u BiH se nakon nedavne srebreničke komemoracije sve glasnije najavljuje donošenje zakona o zabrani negiranja genocida.

Od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, koji uskoro napušta tu dužnost, očekuje se da do kraja mandata 1. augusta iskoristi tzv. bonske ovlasti i proglasi Zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih ratnih zločina, te time ispuni obećanje koje je dao još 2019. godine na skupu u Potočarima.