Zašto izmjenama Zakona nisu predviđeni inspekcijski nadzori nad javnim nabavkama?

Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama u BiH predviđaju harmonizaciju antikorupcionih mjera i povećanu transparentnost kroz objavu planova nabavki na jednom mjestu, ali ne predviđaju inspekcijski nadzor.

Ove dugo očekivane izmjene zakona, koji je veoma važan za svakodnevni život građana, ali i za evropski put BiH, urađene su bez velike pompe u javnosti. Ovaj prijedlog prvi je od 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa BiH i predviđa dalju harmonizaciju sa direktivama EU, što je jedna od obaveza BiH u procesu pridruživanja EU. O izmjenama će se po skraćenom postupku izjasniti poslanici Predstavničkog doma BiH na sjednici 28. aprila.

Dušanka Majkić (SNSD), delegat u Domu naroda BiH i predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet ovog doma, kaže za “Nezavisne novine” da je strategijom sistema javnih nabavki za period 2016-2020. godina predviđeno da se donesu izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, a u posljednje vrijeme uočeni su problemi i manjkavosti koje je trebalo otkloniti, kao i izvršiti pojednostavljivanje samog postupka javnih nabavki. Dodaje da se ovim zakonom ispravljaju i tehničke greške koje su uočene dijelom kao posljedica lošeg prevoda s engleskog jezika, a drugim dijelom zbog velikog broja amandmana koji su usvojeni kad je bio u postupku postojeći zakon.

“Ovim zakonom se vrši harmonizacija antikorupcijskih mjera te povećava transparentnost kroz objavu planova nabavki na jednom mjestu, kao i praćenje realizacije ugovora na portalu javnih nabavki. Istovremeno se vrši profesionalizacija u oblasti javnih nabavki kroz detaljnije definisanje službenika za javne nabavke”, kazala je Majkićeva.

Dženan Đonlagić (DF), poslanik u Predstavničkom domu BiH i prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet ovog doma, za “Nezavisne” kaže da se radi o poboljšanju i povećanju transparentnosti u oblasti javnih nabavki u odnosu na postojeći tekst.

“Radi se o postepenom usaglašavanju sa direktivama EU u ovoj oblasti. Vjerujem da će biti ocijenjeno kao napredak iz Mišljenja EK za kandidatski status BiH”, ističe Đonlagić.

Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH i član Komisije za budžet i finansije ovog doma, za “Nezavisne novine” ističe da je dio ovih izmjena djelimično uvažio direktive EU vezane za javne nabavke iz 2014. godine.

“Ono što je vidljivo jeste da je dosadašnji prijedlog imao inspekcijski nadzor predviđen u tom zakonu, međutim ove izmjene i dopune nemaju taj dio koji se tiče inspekcijskog nadzora, ali smatra da će se moći ići ka poboljšanju prijedloga u smislu da se predvide veće kazne za kršenje zakona i da se revizija zaduži za praćenje javnih nabavki”, kazala je Pekićeva i dodala da će oni kao klub predložiti neke amandmane.

“Ključno je da se u Zakonu o javnim nabavkama spriječe sve koruptivne radnje koje proizlaze iz nedorečenosti zakona”, kazala je ona.

Čini se da zamjerke na zakonski prijedlog imaju i nevladine organizacije poput Udruženja građana “Tender” iz Banjaluke, koje smatra da je gotovo tajno zakon sačinila Agencija za javne nabavke BiH, a da pritom nije obavijestila javnost i isti je Vijeće ministara uputilo u parlamentarnu proceduru.

Iz “Tendera” smatraju da je time obezbijeđeno samo formalno ispunjavanje izuzetno važnih obaveza BiH na putu ka dobijanju statusa kandidata.

“Udruženje građana ‘Tender’, a i mnogi stručni i kompetentni pojedinci, koji godinama studiozno kritički analiziraju stanje u društvu, sve više sa zabrinutošću posebno ukazuju na dalji rast legalne korupcije u javnim nabavkama BiH, bez bilo kakve odgovornosti za njene počinioce. Nažalost, svi konstatujemo da predloženi dokument apsolutno ne nudi nijedno efikasno antikoruptivno rješenje i mehanizam koji bi mogao da suzi postojeći manipulativni prostor za korupciju u javnim nabavkama”, stoji u osvrtu na zakonski prijedlog ovog udruženja koji je upućen svim relevantnim organizacijama u BiH.

Izvor: Nezavisne novine