Nedavno je Asim Mujkić kazao kako je Bećirović jedan od rijetkih koji je mandat proveo radeći ono što član Predsjedništva i treba da radi, dakle, nastojeći da se izmaknete od unutarstranačkih, pa i međunacionalnih obračuna, ističući u prvi plan Bosnu i Hercegovinu i njezin položaj u okruženju i svijetu.
Jeste li Vi zadovoljni urađenim?
– Prije svega, drago mi je čuti takvu ocjenu uglednog univerzitetskog profesora i naučnika. Od momenta kad sam izabran za člana Predsjedništva BiH, potpuno sam posvećen obavljanju ove odgovorne dužnosti. Od oktobra 2022. bavim se isključivo državnom politikom, u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sarađujem sa svima na pitanjima koja su u interesu države Bosne i Hercegovine i njenih građana i naroda. Podržavam svaki dobar korak koji donosi više napretka, pravde i evropskih vrijednosti u našem društvu. Istovremeno, uvijek sam prepreka svim onim potezima koji nisu dobri za našu državu.
Kada je riječ o rezultatima, želim naglasiti da sam u veoma složenim globalnim i unutrašnjim okolnostima uvijek pokušavao izvući maksimum u datoj situaciji. Uprkos nepovoljnim okolnostima i složenom procesu usvajanja odluka, postignuti su brojni konkretni rezultati u različitim oblastima.
Posebnu pažnju posvetio sam proaktivnoj vanjskoj politici, jačanju starih savezništava, obnavljanju pokidanih veza i boljem međunarodnom pozicioniranju Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, ostvarili smo važne diplomatske pobjede, a jedna od njih je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Postali smo prepoznati širom svijeta kao promotori civilizacijskih normi. Već u kratkom periodu nakon usvajanja Rezolucije, vidljivi su konkretni efekti, kao što su otvaranje memorijala posvećenih genocidu u Srebrenici, ispred sjedišta UN-a u New Yorku, na Trgu UN-a u Beču te na groblju Père Lachaise u Parizu. Ovi memorijali predstavljaju trajnu institucionalizaciju sjećanja unutar globalnog javnog prostora, čime se pitanje genocida u Srebrenici iz nacionalnog i regionalnog konteksta nepovratno prenosi na univerzalni nivo.
Dodatni indikator dugoročnog značaja Rezolucije predstavlja uspostavljanje posebnog programa UN-a The Srebrenica Genocide and the United Nations Outreach Programme, čime se osigurava kontinuirana međunarodna vidljivost i normativna reprodukcija njenog značenja. Ovi rezultati nadilaze dimenziju jednokratnog diplomatskog uspjeha i postaju trajna tekovina. Intenzivna vanjskopolitička agenda imala je pozitivan uticaj na dugoročne strateške interese Bosne i Hercegovine. Također, dosljednim i institucionalnim djelovanjem pravovremeno i odgovorno sam reagirao, s ciljem zaštite ustavnog poretka države i poštivanja nadležnosti državnih institucija.
Pred Ustavnim sudom BiH ostvarene su izuzetno važne pravne pobjede. Putem sedam zahtjeva Ustavnom sudu BiH, pravnim putem spriječio sam primjenu neustavnih zakona u bh. entitetu RS, koji su predstavljali ozbiljnu prijetnju suverenitetu Bosne i Hercegovine. Značaj tih pravnih pobjeda ogleda se u tome da se one pozicioniraju kao institucionalni odgovor na politički voluntarizam. Upravo zato, insistiranje na ustavnim procedurama i sudskoj kontroli političkih odluka ima stabilizirajuću funkciju za demokratski poredak. Ovakav pristup zaštiti države BiH i njenih suštinskih interesa doprinosi jačanju institucionalne kulture odgovornosti, delegitimizaciji antiinstitucionalnih narativa, te reafirmaciji ideje da se država brani putem institucija, a ne mimo njih. Na ovaj način se gradi pretpostavka za dugoročnu institucionalnu stabilnost BiH. Pravne pobjede pred Ustavnim sudom BiH su pobjede u korist Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.
Kako cijenite stanje u regiji i odnose u trokutu Zagreb – Sarajevo – Beograd?
– Regija još ne izvlači pouke iz tragične prošlosti i to je ozbiljan problem. Umjesto da učimo na pozitivnim primjerima, u susjedstvu se nerijetko reafirmiraju opasne politike i ideologije. U godinama nakon Drugog svjetskog rata samo su rijetki vjerovali da je moguće ujedinjenje našeg kontinenta. Evropski velikani, kao što su Schuman, Adenauer i Spinelli, pokazali su da je vizija ujedinjene Evrope jača od straha, predrasuda i mržnje. Politička mudrost evropskih lidera spojila je dotadašnje neprijatelje u saveznike koji su izgradili jedinstveni evropski projekt, simbol trajne saradnje i strateške vizije za Evropu. Ovu važnu lekciju trebamo shvatiti i primijeniti i u našoj regiji.
Na Zapadnom Balkanu ne bi smjeli zaboraviti da je proces evropskih integracija dvosmjerna ulica. Put ka Evropskoj uniji ne znači samo uzimanje novca iz evropskih fondova i razvojnih projekata. To, prije svega, podrazumijeva preuzimanje temeljnih evropskih vrijednosti i standarda. Nažalost, svjedočimo trendovima da se u pojedinim državama regije evropske vrijednosti potiskuju, a umjesto njih se afirmira praksa nespojiva s modernom demokratijom. Takav trend trebamo zaustaviti. Naša budućnost je u uspostavljanju međudržavnih odnosa po uzoru na države EU. To mora postati istinsko opredjeljenje. Jedino tako možemo graditi mir, sigurnost i razvoj u zajedničkom interesu. Skandinavski model saradnje vjerovatno ne možemo kopirati u našoj regiji, ali iz njega možemo izvući pozitivna iskustva. Skandinavske države prepoznale su prednosti saradnje i našle način da kreiraju ambijent za ubrzani ekonomski razvoj. Učimo iz ovog i sličnih primjera.
Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, članica UN-a. Odnosi BiH s Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom moraju biti zasnovani na potpunom poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i na principima Povelje UN-a i općeprihvaćenim normama međunarodnog prava, prema kojima je zabranjeno miješanje jedne ili više država u unutrašnje ili vanjske poslove druge države. BiH ostaje čvrsto opredijeljena za dijalog, saradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, na temelju međusobnog uvažavanja i poštivanja i aktivno učestvuje u nizu regionalnih inicijativa s ciljem unapređenja saradnje u regiji. Postoji ogroman potencijal da se međudržavni odnosi BiH, Hrvatske i Srbije unapređuju. Ne smijemo ponavljati greške iz prethodnih decenija. Teške riječi i nekorektni potezi nisu doveli do dobrih rješenja. Najlakše je populističkim riječima sticati političke poene. Ja to neću raditi jer to nije dobar put u budućnost.
Umjesto dosadašnjih beskorisnih svađa, moramo, kao dobri susjedi, rješavati preostala otvorena pitanja. Ponudimo našim ljudima razvoj, saradnju i sigurnost. Smatram da je to u najboljem interesu naših država.
POPULISTIČKE IZJAVE DENISA BEĆIROVIĆA
Evo nekoliko izjava koje su u javnosti ocijenjene kao populističke, polarizirajuće ili snažno retorične — dakle one koje često služe da emotivno mobilizuju publiku ili da pojednostave kompleksne političke situacije (“mi” naspram “njih”).
1. “Bosna i Hercegovina se suočava s najtežom bezbjednosnom prijetnjom od 1995. godine”
Bećirović je izjavio da je situacija u državi najteža od Daytonskog sporazuma i direktno optužio politiku Republike Srpske (RS) za pokušaj destabilizacije države — „organizovani i sistematski pokušaj da se potkopa ustavni poredak“. – Anadolu Ajansı
2. Upozorenje protiv entitetskih referenduma — “ne igrajte se s državom”
Govoreći o eventualnim referendumima u RS, Bećirović je rekao da bi oni bili protivustavni i upozorio: „…puno jači faktori su nasrnuli na ovu zemlju… neka se ne igraju s državom Bosnom i Hercegovinom.“ Radiosarajevo.ba
3. Opcije koje dižu tenzije sa susjedima / kritikovanje Srbije
Bećirović je tokom govora u Potočarima o Srebrenici jasno i snažno naglasio ulogu Srbije i tadašnje Jugoslavije u genocidu i ponovio tezu da je ta propaganda dovela do masakra — retorika koja kod kritičara biva okarakterisana kao „agresivna“ ili „polarizirajuća“. – Dnevni avaz
4. Naglašavanje prijetnji i podjela u državi
Govoreći o politikama podjele BiH, Bećirović je rekao da takve politike “nikada neće proći” i koristi snažne istorijske analogije (npr. antifašizam i ponovno ujedinjenje), što ima jak emotivni naboj i jasnu poruku “mi štitimo državu”.
I za kraj se s razlogom pitamo, govori li nekadašnji član SDP-a istinu?!
