Nije više pitanje hoće li svijet platiti ratnu odštetu Iranu – pitanje je samo koliko će platiti.
Svako ko je svojim očima vidio Hormuški tjesnac ne treba puno razmišljati da shvati kako je taj komad mora pitanje života i smrti za cijeli svijet. Kroz taj uski prolaz prolazi ogroman dio svjetske nafte i plina, i svaki ozbiljniji poremećaj automatski znači rast cijena goriva, lančane poremećaje u ekonomiji i globalnu nestabilnost.
Iran je, gledano iz ove perspektive, u ovom sukobu dobio geopolitički poklon. I to nije stvar mišljenja, već realnosti na terenu – dovoljno je pogledati stanje na tržištu energenata. Onome kome to nije jasno, dovoljno je da ode na benzinsku pumpu i vidi cijene goriva. Još bolji pokazatelj je stanje u poljoprivredi – razgovor sa seljakom koji treba uzorati zemlju govori više od bilo koje političke analize.
Umjetnog gnojiva još uvijek ima, ali se već pretvara u “zlato”. Razlog je jednostavan: proizvodnja gnojiva direktno zavisi od cijene plina, a poremećaji na tržištu energenata već su izazvali ozbiljne nestašice i rast cijena. Ove godine će ga možda biti dovoljno za sjetvu, ali sljedeće je sve neizvjesnije. Rusija je već prodala značajan dio svojih proizvodnih kapaciteta unaprijed, posebno prema Aziji, što dodatno smanjuje dostupnost na evropskom tržištu.
Sve to vodi ka jednom scenariju: spremimo se za recesiju, nestašice i potencijalnu prehrambenu krizu. Historija pokazuje da energetske krize gotovo uvijek povlače za sobom i krize hrane, jer su gorivo i gnojivo temelj moderne poljoprivrede.
U širem geopolitičkom kontekstu, jasno je da se svijet mijenja. Sjedinjene Američke Države, kao najveći dužnik na svijetu, suočavaju se s unutrašnjim pritiscima i sve češće se govori o mogućem povlačenju iz globalnih konflikata i smanjenju međunarodnog angažmana. Takav razvoj događaja mnogi tumače kao prelazak prema svojevrsnoj izolaciji.
Ako se to zaista dogodi, teret krize mogao bi pasti na Evropa i arapske zemlje, koje su direktno izložene energetskim i sigurnosnim šokovima. Upravo tu leži najveći rizik – ne samo u ratu, već u njegovim ekonomskim posljedicama koje bi mogle pogoditi obične ljude kroz inflaciju, nezaposlenost i pad životnog standarda.
Ne radi se više samo o sukobu, već o globalnom ekonomskom udaru čije posljedice tek dolaze. Oni koji to ne vide danas, osjetit će vrlo brzo kroz svakodnevni život.
