| FTV šturo izvještava o istrazi Denisa Lasića dajući prostor osumnjičenima, a evropske poruke prenosi kroz Andreja Plenkovića umjesto Željka Komšića, dok BHT1 nedorečenim izvještavanjem o klizalištu i etničkim „prebrojavanjima“ otvara prostor za opasne narative |
FTV: Prešućena vijest o obustavi finansiranja autoputa
decembar – 23. decembar 2025.
OBUSTAVLJENO FINANSIRANJE GRADNJE AUTOPUTA: Protekle srijede u promet je puštena dionica autoputa duga 11 kilometara između Zenice i Žepča. U Dnevniku FTV gledaocima su predočeni svi tehnički detalji o ovom dijelu autoputa te preneseni stavovi predstavnika Vlade FBiH o, kako je rečeno, još jednoj uspješno završenoj dionici. Ono što gledaoci FTV nisu saznali, a desilo se skoro istovremeno s otvaranjem ove dionice, jeste da je Evropska investicijska banka obustavila isplate sredstava iz već odobrenih kredita za gradnju autoputa kroz BiH.
Mediji su izvijestili da se obustava isplata podudara s otvaranjem istrage Ureda Evropskog tužitelja o navodnim zloupotrebama prilikom izbora firmi za gradnju odnosno nadzor radova na dionicama autoputa. Istragom je, kako je to potvrđeno iz Ureda Evropskog tužitelja, obuhvaćen aktuelni direktor Autocesta FBiH Denis Lasić te članovi uprave. FTV se i kad je otvorena ova istraga slično ponašala pa su gledaoci danima slušali tumačenja same istrage iz usta onih koji su njome obuhvaćeni, a informacije o samoj istrazi su objavljene s zakašnjenjem i šturo.
I u slučaju obustave finansiranja, kao i prilikom otvaranja istrage Ureda Evropskog tužitelja, reagovale su opozicione, ali i dio stranaka vladajuće koalicije. Ni tome nije posvećena posebna pažnja u Dnevniku FTV.
PROTOKOL DENISA BEĆIROVIĆA: Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović boravi u službenoj posjeti SAD-u. Tokom boravka u Washingtonu susreo se s nekoliko članova Kongresa, dužnosnicom State Departmenta te predstavnicima bh. dijaspore.
U nekoliko dnevnika FTV protekle sedmice objavljene su vijesti o posjeti i susretima te citirani dijelovi saopštenja Bećirovićevog kabineta. I to je to. Izostale su informacije koje bi gledaocima omogućile da kreiraju jasnu sliku o tome ko su dužnosnici s kojima se član Predsjedništva BiH susreo, kakva je i koliko značajna njihova uloga u aktuelnoj administraciji. I sami detalji o temama razgovora bili su šturi i uopćeni pa ostaje nejasno šta ova posjeta znači za BiH.
Malo više detalja gledaoci su saznali nakon što se Bećirović telefonom uključio u Dnevnik FTV, ali većina pitanja i dalje je ostala nedoriječena. SAD su, bez ikakve dileme, trajni i veoma važan saveznik BiH, stoga su posjete dužnosnika BiH Washingtonu, ali i dužnosnika SAD-a BiH izuzetno važne, a važan je i svaki detalj tih razgovora.
Zato izvještavanje koje se uključuje i ograničava na navođenje imena kongresmena s kojima se susreo član Predsjedništva BiH i navođenje okvirnih tema razgovora nije adekvatno za značajne posjete. Poznavaoci odnosa BiH i SAD-a, ali i politike aktuelne američke administracije prema BiH i ostalim zemljama regije, mogli su analizirati rezultate ove posjete i njen značaj za BiH. Možda su mogli i ponuditi odgovor na pitanje da li je pomoćnik američkog državnog sekretara diplomatski rang kojem je povjereno da se bavi BiH, što bi, također, bila korisna informacija za bolje razumijevanje odnosa dvije zemlje.
ODLAGANJE NUKLEARNOG OTPADA: Vlasti susjedne Hrvatske ne odustaju od ideje da odlagalište nuklearnog otpada izgrade nedaleko od granice s Bosnom i Hercegovinom i rijeke Une. FTV je protekle sedmice emitirao dobar prilog o ovom problemu, posljedicama po životnu sredinu ukoliko nuklearni otpad bude deponovan na ovoj lokaciji, apelima predstavnika lokalnih zajednica i eko udruženja…
Svi se, naravno, slažu da je izabrana lokacija pogrešna te da posljedice po cijelu regiju uz rijeku Unu, s obje strane granice, mogu biti pogubne i dalekosežne. Jasno je da je potpuno besmisleno nuklearni i medicinski otpad, kažu stručnjaci, odlagati nedaleko od rijeke i na prostoru koji osigurava opskrbu vodom za desetine hiljada domaćinstava. I u ovom, kao i mnogim drugim slučajevima, nedostaju dvije-tri rečenice konteksta koje bi gledaocima omogućile da imaju potpunu sliku ponašanja vlasti Hrvatske prema BiH, iako se aktuelni premijer te zemlje zaklinje u dobre namjere.
U ovom slučaju činjenice i stavovi se baš i ne podudaraju. Hrvatska nema nuklearnu elektranu i otpad koji namjerava skladištiti nedaleko od rijeke Une je otpad iz nuklearne elektrane Krško. Ova elektrana se nalazi u Sloveniji, ali je i Hrvatska sudjelovala u finansiranju njene gradnje pa ima pravo na dio energije, ali i obavezu da se pobrine za otpad. Proteklih desetljeća otpad su zajednički zbrinjavale Slovenija i Hrvatska, ali su hrvatske vlasti prije nekoliko godina odlučile da neće nastaviti tu praksu.
Umjesto toga izabrale su da nuklearni otpad transportuju preko cijele zemlje i odlažu ga na granicu s BiH. Ti i slični detalji, poput onog o međusobnim optužbama ministarstva vanjskih poslova i ministarstva vanjske trgovine u BiH o neupućivanju protestne note Hrvatskoj, gledaocima bi pomogli da shvate da ovo nije samo ekološki problem.
Ocjena: 6
BHT1: Sugestija umjesto informacije
PROTESTI ZBOG ZATVARANJA KLIZALIŠTA U GORNJEM VAKUFU: Inspekcija, uz asistenciju policije, protekle sedmice zatvorila je klizalište i prostor za adventske kućice u Gornjem Vakufu. Bio je to povod za okupljanje mještana koji, kako je dio njih rekao u kamere BHT1, ne vjeruju u objašnjenje vlasti da su klizalište i kućice u kojima se prodavala hrana i piće zatvoreni jer nisu imali potrebne dozvole i saglasnosti. Jedan od sagovornika kaže da su organizatori pribavili saglasnost škole u čijem dvorištu je postavljeno klizalište i ostali objekti te da, kako je rekao, imaju saglasnosti koje su mogli pribaviti. U prilogu su, dakle, emitirane izjave i preneseni stavovi nezadovoljnih građana, ali ne i druge strane jer do odgovornih u općini i inspekciji nije bilo moguće doći, kako su naveli, zbog toga što je neradni dan.
Kroz cijeli prilog potiho se provlačila nit da su klizalište i adventski prostor zatvoreni zbog razloga koji nisu samo neposjedovanje dozvola, a jedan od sagovornika kaže da “i stanovnici gornjeg dijela, odnosno Bošnjaci smatraju da to nije trebalo raditi”. Nedorečenosti i nepreciznosti u svim, a posebno u pričama koje se događaju u sredinama gdje su u prošlosti bilježene nesuglasice na međunacionalnoj osnovi, ne bi trebale postojati. Jer, iako je na kraju priloga rečeno da je prema nezvaničnim informacijama razlog zatvaranja prodaja hrane i pića bez dozvola, ostao je prostor za različito tumačenje.
NOVE IZBORNE TEHNOLOGIJE: BHT1 kontinuirano prati proces nabavke uređaja za biometrijsku provjeru birača i skeniranje glasačkih listića. Nove izborne tehnologije trebale bi se koristiti na narednim općim izborima, nakon što je na proteklim lokalnim proveden pilot projekt, a proces nabavke opreme je u toku. Proteklih sedmica i mjeseci BHT1 je emitirao niz priloga o raznim opstrukcijama čiji je cilj da se i naredni izbori održe po sadašnjim pravilima koja, kao što smo vidjeli tokom prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta RS, ostavljaju prostor za nepravilnosti.
Posljednji primjer tih opstrukcija, kako navode iz organizacija koje prate izborni proces, jesu žalbe na tender za nabavku opreme. Radi se o opremi za identifikaciju birača koja bi, primjerice, trebala spriječiti da se među onima koji su glasali nađu i stotine osoba koje uopće nemaju bh. dokumente i opremi za skeniranje glasačkih listića što bi trebalo onemogućiti nepravilnosti prilikom brojanja glasova.
Nabavka ove opreme je važan, početni korak pa bi kašnjenje prilikom nabavke moglo dovesti do kašnjenja cijelog procesa. Sve ovo je jako lijepo pojašnjeno u prilogu na osnovu kojeg gledaoci mogu steći jasnu sliku kome je cilj da se izborni proces u BiH ne unaprijedi.
SAMIT EU – ZAPADNI BALKAN: Prošle sedmice održan je samit EU – Zapadni Balkan te posljednje zasjedanje Evropskog vijeća u ovoj godini. Čelnici EU i zemalja regije razgovarali su o napretku u procesu evropskih integracija te provedbi uslova za napredak na tom putu. Crna Gora i Albanija, ocijenjeno je, ostvaruju kontinuirani napredak, dok BiH stagnira na ovom putu. Zasjedanje Evropskog vijeća ujedno je bilo posljednja prilika za BiH u ovoj godini da počne pregovore o članstvu s EU usvajanjem pregovaračkog okvira i zakazivanjem prve međuvladine konferencije.
To se nije desilo jer aktuelne vlasti u BiH nisu usvojile zakone o sudovima u BiH i VSTV-u. Sve je ovo u jasnoj i konciznoj analizi pojasnio reporter BHT1 iz Brisela. Uz to, napravio je i usporedbe s ostalim zemljama regije pa je gledaocima pruženo sasvim dovoljno informacija o procesu proširenja EU. Proširenje EU nije bilo najvažnija tema okupljanja evropskih čelnika. Mnogo više pažnje posvećeno je Ukrajini i sankcijama Rusiji. I o tome je veoma korektno izvještavano u dnevniku BHT1.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
BHT1 i FTV sedmicama su u svojim centralnim informativnim emisijama izvještavali o skoro pa historijskoj važnosti samita EU – Zapadni Balkan te zasjedanju Evropskog vijeća. Niz sagovornika u više emitiranih priloga najavljivao je ova zasjedanja kao izuzetno važna jer bi, u slučaju da su domaće vlasti ispunile tri postavljena uslova, Evropsko vijeće odobrilo početak pregovora s BiH o članstvu u Evropskoj uniji. Poznato je da uslovi nisu ispunjeni, a kad je došla ključna sedmica splasnuo je i interes za odluke evropskih čelnika. BHT1 je, kroz javljanje svog reportera, ove događaje pokrio dosta konkretno, prezentirajući gledaocima dovoljno informacija o samim događajima, ali i podsjećajući da su vijesti iz Brisela za BiH mogle biti potpuno drugačije da su aktuelne vlasti uradile domaću zadaću.
FTV je prvog dana emitirao samo vijest o održanom samitu te izjavu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji govori o BiH. U Briselu je BiH predstavljao Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ali umjesto njega o BiH je govorio hrvatski premijer. Ovo je, u određenoj mjeri, ispravljeno dan kasnije kad je emitiran prilog u kojem je ponovljena izjava Andreja Plenkovića i puštena telefonska izjava Željka Komšića.
Tokom protekle sedmice FTV je iscrpno izvještavao o smrti četničkog vojvode Slavka Aleksića. Njegova smrt, izvještavala je FTV, desila se u vrijeme kad se spominje uloga aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u tzv. sarajevskom safariju. Aleksić je zapovjedao paravojnim jedinicama koje su s Jevrejskog groblja snajperima ubijale građane Sarajeva, a upravo na toj lokaciji tokom rata snimljen je i aktuelni predsjednik Srbije. O tome je govorio, a FTV ga citirao, i beogradski advokat Čedomir Stojković.
BHT1 se ovom temom nije intenzivnije bavio, kao ni odustajanjem zeta aktuelnog predsjednika SAD-a Jareda Kushnera od investiranja u Beogradu. FTV je uradio veoma dobar prilog o tome, kao i o zakonskim odredbama usvojenim u SAD koje omogućavaju sankcioniranje političara koji podrivaju stabilnost zemalja Zapadnog Balkana.
Plus sedmice
FTV
Gaza posljednjih sedmica polako izlazi iz fokusa javnosti iako je humanitarna situacija u ovom dijelu Palestine izuzetno loša. Postignuto primirje Izrael je prekršio više puta, a u napadima je ubijeno više osoba. Zato je važno izvještavanje o situaciji u Gazi, a FTV to radi uz pomoć dopisnika koji iz prve ruke donosi informacije o stanju u ovom pojasu.
BHT1
Analize koje su otkrile prisustvo olova u krvi mještana sela koji žive nedaleko od rudnika u Varešu bile su povod za veoma dobar prilog BHT1 o posljedicama otvaranja rudnika po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Prilog je urađen sasvim korektno, a svi uključeni i odgovorni su kontaktirani te su gledaoci mogli čuti sve strane ove priče.
Minus sedmice
FTV
Protekle sedmice u Briselu je održan samit čelnika EU i zemalja Zapadnog Balkana čija je ključna tema bila proširenje EU odnosno integracija zemalja ove regije u evropsku porodicu. BiH je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, a FTV je prvog dana zasjedanja izabrao da o procesu evropskih integracija BiH govori premijer susjedne Hrvatske koji je, usput rečeno, banalizirao značaj dva zakona koje domaće vlasti trebaju usvojiti na putu ka EU.
BHT1
Javni emiter bh. entiteta RS emitirao je prilog u kojem su prebrojavali etničku strukturu kupaca stanova u Lukavici, nekadašnjem predgrađu Sarajeva koje danas administrativno pripada gradu Istočno Sarajevo. Teza koja se provlači kroz cijeli prilog je da Bošnjaci strateški kupuju nekretnine u ovom naselju kako bi promijenili njegovu etničku strukturu. Nakon emitiranja ovog priloga uslijedile su brojne kritike, podnesene krivične prijave, a BHT1 je, pozivajući se na druge medije, objavio da je i Regulatorna agencija za komunikacije pokrenula postupak protiv RTRS.
Saradnja medija je dobrodošla, ali teško se oteti dojmu da sam BHT1 nije mogao kontaktirati RAK i uraditi svoju vijest.
Izvor: Analiziraj.ba
