Mi nemamo drugog instrumenta kao Ustavni sud da intervenišemo, rekao je Ćeman, dodajući da se razmatra mogućnost ulaganja prigovora na takve odluke tužilaštava
Ustavni sud Bosne i Hercegovine ponovo je dospio u središte pažnje javnosti nakon posljednje plenarne sjednice na kojoj je razmatrana ustavnost Vlade Republike Srpske. Odluka Suda otvorila je prostor za brojna tumačenja i političke reakcije, uključujući tvrdnje da odluka nema ustavno uporište, ali i očekivanja da će svi akti koje je donijela Vlada Save Džombića biti poništeni. O tim pitanjima, radu Ustavnog suda u nepotpunom sastavu, povjerenju građana i odnosu Tužilaštva BiH prema neprovođenju sudskih odluka, govorio je za N1 predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.
Ćeman je pojasnio da Ustavni sud odlučuje isključivo na osnovu zahtjeva ovlaštenih predlagača, a ne po službenoj dužnosti. Kako je naveo, Sud se u konkretnom slučaju bavio isključivo pitanjem da li je Milorad Dodik, u svojstvu tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, imao ustavni osnov da predloži mandatara, nakon čega je Narodna skupština potvrdila sastav Vlade. Naglasio je da Sud nije razmatrao niti odlučivao o drugim aktima koje je ta Vlada eventualno donosila.
Da li će i druga vlada Save Minića biti proglašena neustavnom: Šta kaže Mirsad Ćeman
„Mi smo se u konkretnom predmetu bavili samo time da li je Milorad Dodik mogao, prema njegovom mišljenju, u svojstvu tada predsjednika entiteta Republika Srpska, podnijeti prijedlog, odnosno imenovati mandatara, a mandatar dalje sastav kabineta i Narodna skupština donijeti odluku o njihovom potvrđivanju odnosno izboru Vlade. Ničim drugim se mi faktički nismo bavili“, rekao je Ćeman.
Dodao je da odluke Vlade ostaju na snazi sve dok neki nadležni sud eventualno ne odluči drugačije, ističući da Ustavni sud o tome nije odlučivao niti je išta prejudicirao. Prema njegovim riječima, suština odluke odnosi se isključivo na ustavni osnov legaliteta Vlade u određenom periodu.
Govoreći o pravnim posljedicama, predsjednik Ustavnog suda naveo je da je zaključak Suda da Vlada u periodu od 2. septembra do 18. januara nije bila ustavna. Pitanje pravnih posljedica odluka koje je ta Vlada donosila, kako je rekao, može biti predmet nekog drugog postupka.
„Pravne posljedice su ove odluke da u vremenu od 2. septembra do 18. januara, Vlada nije bila ustavna i ništa drugo. A o pravnim posljedicama odluka koje je ta Vlada donijela, eventualno će neko odlučivati“, rekao je Ćeman, dodajući da će odluka Suda biti objavljena sa detaljnim obrazloženjem koje će biti dostupno javnosti.
Na pitanje o dužini trajanja postupka, Ćeman je objasnio da se radi o potpuno odvojenom predmetu u odnosu na ranije odlučivanje o apelaciji Milorada Dodika pred Sudom BiH. Naglasio je da nije bilo odugovlačenja, već da je Sud pristupio pitanju temeljito, razmatrajući sve ustavnopravne aspekte prije donošenja odluke.
„Kad je bilo spremno, mi smo i odlučili. Bilo je nekoliko varijanti pripremljenih odluka i analiza u više pravaca, što govori o ozbiljnosti pristupa koji smo imali“, naveo je on.
Osvrćući se na činjenicu da je u Republici Srpskoj nova Vlada izabrana u jednom danu, svega nekoliko dana prije odluke Ustavnog suda, Ćeman je rekao da ga takav tempo nije iznenadio, imajući u vidu parlamentarnu većinu. Istakao je da su postojale i pravne i političke opcije da se sačeka odluka Ustavnog suda ili entitetskog Ustavnog suda, ali da su se nadležni rukovodili vlastitom procjenom.
Govoreći o najavama novih zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uključujući i one koji se odnose na vršitelje dužnosti, Ćeman je rekao da Sud ne prejudicira nijedno pitanje i da odlučuje isključivo po zaprimljenim zahtjevima.
„Mi ne odlučujemo ex officio. Mi odlučujemo po prijedlogu, zahtjevu ovlaštenoga predlagača“, naglasio je, dodajući da brzina odlučivanja ne smije ići nauštrb kvaliteta odluke.
Na pitanje o spekulacijama vezanim za glasanje sudija i eventualne pritiske, predsjednik Ustavnog suda istakao je da su rezultati glasanja interna i povjerljiva stvar. Naveo je da pritisci postoje u javnom prostoru, ali da nije prihvatljivo dovoditi u pitanje dignitet i autoritet institucije.
Posebno se osvrnuo na problem neprovođenja odluka Ustavnog suda, navodeći da nije zadovoljan odnosom tužilaštava prema tim slučajevima. Kako je rekao, Ustavni sud nakon donošenja odluke i konstatovanja njenog neizvršenja obavještava nadležno tužilaštvo, ali se postupci često tu i završavaju.
„U najvećem broju predmeta tužilaštvo obavijesti Ustavni sud da nema osnova za pokretanje postupka i na tome se stvar završi. Mi nemamo drugog instrumenta kao Ustavni sud da intervenišemo“, rekao je Ćeman, dodajući da se razmatra mogućnost ulaganja prigovora na takve odluke tužilaštava.
Komentarišući tvrdnje iz Republike Srpske da je Ustavni sud krnji, Ćeman je rekao da Sud nije krnji, te da upravo oni koji iznose takve prigovore ne biraju sudije koje nedostaju. Naglasio je da Sud može funkcionisati sve dok ima najmanje pet sudija i da institucija nije dozvolila da se uruši.
Govoreći o velikom broju predmeta, predsjednik Ustavnog suda naveo je da se građani i pravni subjekti iz svih dijelova Bosne i Hercegovine kontinuirano obraćaju Sudu, što pokazuje da se njegova nadležnost prihvata. Trenutno je, prema njegovim riječima, oko 13 i po hiljada predmeta pred Ustavnim sudom.
Upozorio je da nepopunjen sastav Suda utiče na dužinu trajanja postupaka i da postoji rizik da se Bosna i Hercegovina suoči sa presudama Evropskog suda za ljudska prava zbog suđenja u nerazumnom roku, što bi moglo imati finansijske posljedice po državu.
Govoreći o budućnosti Ustavnog suda i ulozi stranih sudija, Ćeman je istakao da Sud vidi kao vrhovnu pravosudnu instituciju čije će se odluke poštovati i da delegitimizacija Suda zbog nezadovoljstva pojedinim odlukama nije prihvatljiva.
„Ustavni sud nije prepreka, nego korektor da sve bude u skladu sa Ustavom“, rekao je, dodajući da su međunarodne sudije i dalje korisne dok se ne steknu uslov – naovdi se u tekstu portala Oslobođenje
