Masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine već godinama je jedan od najvećih problema s kojima se zemlja suočava, a najnoviji podaci pokazuju razmjere koje više nije moguće ignorisati.
BiH je danas treća zemlja u svijetu po udjelu stanovništva koje živi u inostranstvu čak 50,8 posto građana bh. porijekla živi van granica zemlje.
Ispred BiH su samo Gvajana i Samoa, dok na Balkanu nijedna država nema tako visok procenat iseljenih. Albanija ima 43,6 posto građana u dijaspori, Sjeverna Makedonija 29,3 posto, Hrvatska 21,3 posto, dok su Srbija i Crna Gora na oko 14 posto. Ovi brojevi jasno govore da cijeli region ima problem, ali da je BiH u najdubljoj demografskoj krizi.
Procjene pokazuju da danas između 1,8 i 2,2 miliona ljudi porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, najviše u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Švedskoj, ali i u SAD-u, Kanadi i Australiji. Posebno zabrinjava to što zemlju napuštaju mladi, obrazovani i radno sposobni, čime se dodatno ubrzava takozvani “odliv mozgova”.
Razlozi za odlazak su dobro poznati niske plate, nesigurna radna mjesta, politička nestabilnost i osjećaj da se ništa suštinski ne mijenja. Sve češće ljudi ne odlaze “na par godina”, već trajno, zajedno s porodicama.
Posljedice su već vidljive. BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion stanovnika, a ako se trend nastavi, projekcije pokazuju da bi za 70 godina mogla imati tek oko 1,4 miliona stanovnika. To je gotovo dvije trećine manje nego početkom devedesetih.
Demografi upozoravaju da BiH ulazi u negativnu demografsku spiralu što više ljudi odlazi, to je manje rođenih, stanovništvo stari, a privreda ostaje bez radne snage. Bez ozbiljnih i dugoročnih mjera koje bi ljudima dale razlog da ostanu ili se vrate, BiH rizikuje da se pretvori u zemlju bez ljudi, ali s dugotrajnim posljedicama po ekonomiju, penzioni i zdravstveni sistem.
